Podlokacija i iznajmljivanje ku─ça

Stanar mo┼że podzakupiti nekretninu drugima, pod uvjetima utvr─Ĺenim zakonom, ┼íto dovodi do novog odnosa, razli─Źitog od prethodnog, ali izvedenog iz njega.

Podlokacija i iznajmljivanje ku─ça

Prava i du┼żnosti u podzakupu

prozori sublimirane sobe

Prema op─çim pravilima na najam sadr┼żane u gra─Ĺanskom zakoniku podnajam pada unutar fakultet stanara, osim ako se stranke ne dogovore druga─Źije. U istom ─Źlanku (v. umjetnost. 1594 c.c..) zakon zabranjuje dodjelu ugovora, osim ako postoji suglasnost stanodavca.
┼áto se ti─Źe posebnog propisa, to odre─Ĺuje da stanar ne mo┼że u potpunosti dati u podzakup nekretninu (niti mo┼że prenijeti ugovor drugima) bez pristanka stanodavca.

Dakle, fakultet stanara, u odsutnosti u dogovoru sa stanodavcem, to je samo za podnajam djelimi─Źno nekretnine. Ako se odlu─Źi za podzakup, stanar je u svakom slu─Źaju du┼żan pismeno obavijestiti stanodavca zabilje┼żen navode─çi ime podstanara, trajanje ugovora i sublimirane sobe (vidi umjetnost. 2, L. n. 392/78).
U slu─Źaju neuspjeh, najmodavac mo┼że, osim svojih prava prema najmoprimcu, djelovati prema podstanaru, kako bi ostvario i nepla─çanje, da ispunjenje bilo koje druge obveze koja proizlazi iz ugovora o podzakupu (v. umjetnost. 1595 c.c..).
Naravno, sublistator mo┼że djelovati i prema pod-dirigentu, na primjer zbog nepla─çanja (vidi za. Cass. br. 24668/2013).
ni┼ítavnost ili rezolucija Ugovora o najmu ─çe se reproducirati na podnajam, ─Źak i ako zakon to ─Źini spasiti prava podprovodnika.
Kao i sudovi izre─Źene u slu─Źajevima u kojima su dio, stanodavac i stanar imaju u─Źinak i protiv podstanara. Koji, propisujeumjetnost. 1595 c.c., me─Ĺutim, ne smiju uzrokovati predrasuda u podlistnicu.

Pod-lokacija i dodjela

Razli─Źita regulacija podnajam i ustupanje to ovisi o razli─Źitim karakteristikama dvaju ugovora: pojednostavljeno re─Źeno, s podzakupom dolazi ugovor razli─Źit od ugovora o najmu, ─Źak i ako je izveden; s prijenosom imamo zamjenu u odnosu.

Podlokacija kao derivatni ugovor

Kao ┼íto je to ugovor derivat, potvr─Ĺeno je, iz podlokacije raste pravo koje ima iste prirode i intenziteta prava - oca... ┼áto se ti─Źe discipline, ugovor o izvedenici (u ovom slu─Źaju podzakup) ure─Ĺen je istim normama koje reguliraju glavni ugovor (u ovom slu─Źaju zakup) i pravila koja reguliraju obveze najmodavca reguliraju na isti na─Źin i obveze poddaktora i obrnuto, najmoprimac ima istim fakultetima i ista prava kao podstanar, a posebno u svrhe u pitanju, odr┼żavanje stvari u dobrom stanju najma (─Źlanak 1576. Gra─Ĺanskog zakonika), potreba za naknadu ┼ítete (─Źlanak 1577. Gra─Ĺanskog zakonika) i nedostaci u iznajmljenoj imovini (─Źlanak 1578 Gra─Ĺanskog zakonika) (V. Cass. br. 10472/2002).
Kao izvedeni ugovor, podlokacija, osim svojih specifi─Źnih doga─Ĺaja, prestaje biti manji od pretpostavljenog ugovora (v. Cass. br. 13657/2014).

Najmodavac, kondukter i podvodnik i osloba─Ĺaju─çe presude

slo┼żenost odnosa u slu─Źaju podzakupa

Stanodavac mo┼że djelovati direktno protiv stanara i zatra┼żiti raskid ugovora i kaznu. t pu┼ítanje dobra, ─Źak i ako je dobro zauzeto tre─çi, ─Źije ime pretpostavlja ono stanara.
Doista, odlu─Źeno je da stanodavac mo┼że zahtijevati raskid ugovora i kaznu za osloba─Ĺanje imovine od stanara, ─Źak i ako je u vrijeme podno┼íenja zahtjeva navedena imovina bila u posjedu tre─çe osobe, koju je unio stanar, jer je kazna pu┼ítanje na slobodu stupa na snagu i protiv tre─çe osobe, ─Źije ime podrazumijeva stanara (kasacijski sud 28. travnja 2006, br. 9964).
Zapravo, naredba sadr┼żana u re─Źenici kojom se osu─Ĺuje osloba─Ĺanje nekretnina obja┼ínjava ne samo djelotvornost prema primatelju relativnog statuiziona, nego i svakome tko posjeduje dobro u vrijeme kad se oslanja na prisilno, a ne na budu─çi da se gore navedenom nalogu mo┼że odgovoriti na temelju opravdanja dostupnosti istog dobra koje se razlikuje od onog koje je uzeto u obzir u presudi (Kasacijski sud 23. o┼żujka 2004, br. 5756).

jedini lijek tre─çeg vlasnika imovine za koju je zakupodavac pribavio protiv stanara kaznu za osloba─Ĺanje (osim prigovora na temelju ─Źlanka 404. Gra─Ĺanskog zakonika, stavak 2.) t ako podupire izvo─Ĺenje njegovog naslova od onog zakupca, i ako je posljedica dosluha izme─Ĺu potonjeg i najmodavca, u njegovoj ┼íteti) je prigovor na temelju ─Źl. 615 bakalar. proc. civ... ali u ovom slu─Źaju mora podr┼żavati (i dokazivati) da posjeduje imovinu na temelju neovisnog naziva i stoga ne bi bio naru┼íen spomenutom re─Źenicom (V. Cass. br. 12895/2012).

Gubitak i propadanje zgrade

U slu─Źaju gubitak ili propadanje na iznajmljenom vlasni┼ítvu mo┼że se prona─çi podlist koji odgovara izravno za brzi pregledumjetnost. 1588 c.c.., koji mu daje odgovornosti koje proizlaze iz takvih doga─Ĺaja, ─Źak i ako su uzrokovane od tre─çih osoba koje je priznao ─Źak i privremeno, kori┼ítenje ili u┼żivanje u stvarima.
Na primjer, stanodavac je imao pravo izravno zatra┼żiti od stanara naknadu ┼ítete koja je nastala uslijed po┼żara koji se dogodio u zgradi, ne slu─Źajno, tijekom najma, ─Źak iu slu─Źaju podzakupa, koji, kako je re─Źeno, nije odre─Ĺuje zamjenu poddirektora stanaru, koji ostaje zadr┼żana prema najmodavcu da ispuni obveze koje proizlaze iz glavnog omjera zakupa; Zapravo, zapamtimo da najmodavac mo┼że djelovati prema pod-dirigentu, ali bez predrasuda njegovih prava na stanara (v. umjetnost. 1595 c.c..) i da je stanar i dalje odgovoran ex umjetnost. 1588 c.c., (V. Cass. br. 1824/92).
U drugim slu─Źajevima gubitka i propadanja zgrade odgovornost je. T podstanar (V. Cass. br. 5193/1998).

Pretpostavka podzakupa

L 'umjetnost. 21 na datirani zakon o toj temi br. 253 od 1950, sadr┼żi jedan pretpostavka prava o postojanju podzakupa kada se ispostavi da je ku─ça okupiran osobe koje nisu u slu┼żbi stanara ili nisu u ovom pravnom odnosu srodstvom ili afinitetom unutar ─Źetvrtog stupnja, osim ako nisu privremeni gosti.
Pretpostavka utvr─Ĺena u prethodnom stavku ne odnosi se na osobe koje su se preselile u zgradu zajedno s najmoprimcem.
─Źlanak de quo je progla┼íen na snazi ÔÇőÔÇői kompatibilan sa zakonom - mnogo novijim - koji predvi─Ĺa pisani oblik najma (vidi umjetnost. 4, Zakon 431/1998), i to pravilo koje isklju─Źuje upotrebu pretpostavki u slu─Źaju da zakon zahtijeva pismeni obrazac pod sankcijom ni┼ítavosti (v. ─îlanci. 2739 i 2725, co.2, c.c..).
Posebice, Kasacijski sud u predmetu koji se odnosi na zauzimanje imovine od strane roditelja jednog od korisnika imovine - koji je posljednji put zaposlio imovinu od nastanka ugovora, ali nije bio dirigent - sa re─Źenicom br. 19486/2013 odlu─Źio je da je pretpostavka isklju─Źena samo u slu─Źajevima koji su izri─Źito navedeni u zakonu i koji se tako─Ĺer primjenjuju u odsutnosti pisani oblik (Pojam je ve─ç ranije bio naveden, primjerice u presudi br. 5190/1993).
Pretpostavka je, kako je obja┼ínjeno, valjana jer ne spada u slu─Źaju isklju─Źenja predvi─Ĺenog normom, to jest ro─Ĺaka stanara (a ne drugog korisnika ku─çe), te u odsustvu pismenog testa, jer u ovom slu─Źaju pretpostavka je utvr─Ĺene zakonom i stoga zabrana utvr─Ĺena u. tumjetnost. 2729 c.c.., vrijedi samo za jednostavne pretpostavke, tj. nisu utvr─Ĺene zakonom.
Stoga je zaklju─Źak da ─çe zakon okupatoru pripisati polo┼żaj podstanara, sa svim posljedicama zakona, osim ako prolaznost prijenosa (V. Cass. br. 19486/2013).



Video: