Tranzitna slu┼żnost i problemi vezani uz priznavanje i primjenu zakona

Pravo na prijelaz, pravo prelaska fonda u vlasni┼ítvu drugih, mo┼że se ostvariti ako su ugovorne strane ugovorile ugovor ili su priznate na druge na─Źine.

Tranzitna slu┼żnost i problemi vezani uz priznavanje i primjenu zakona

Pojam ropstva i slu┼żnosti prolaza

Usluga prijelaza

L 'umjetnost. 1027 c.c., opisuje ropstvo kao te┼żinu koja se primjenjuje na fond za korisnost drugog fonda koji pripada drugom vlasniku.
Uobi─Źajeno je re─çi, jer je tako, da je slu┼żnost je pravo pravo u┼żivanja na tu─Ĺoj imovini, jer vlasnik dominantnog fonda to obavlja u fondu druge osobe, odnosno u fondu koji slu┼żi.
Doktrina i sudska praksa to su razjasnile nesklonost fonda to je preduvjet za ispravnu primjenu slu┼żnosti i uzev┼íi u obzir da izme─Ĺu dva sredstva koja pripadaju istom vlasniku pot─Źinjavanje jednog drugom ostaje ravnodu┼íno djelovanje u svrhu konfiguriranja slu┼żnosti.
Gra─Ĺanski zakonik regulira neke vrste ropstva.
Me─Ĺu svim, vjerojatno najpoznatijim, jest slu┼żnost prolaza.
Mo┼że se konstituirati:
a) po ─çe dijelova;
b) prisilno;
c) za nepovoljno posjedovanje (npr. korištenjem prolaza neometanog najmanje 20 godina, u zapreci 'usucapione' na kraju ćemo govoriti o takozvanim aktima tolerancije);
d) per odredište oca obitelji.
Osim toga hipoteze mogu─çe je formirati slu┼żbu svih vremena u kojima postoje dva fonda, a ne nu┼żno susjedi, a jedan od njih (dominantan) mo┼że izvu─çi neku korist od drugog slugu).
Ovaj zahtjev,utilitas kao ┼íto se naziva u ┼żargonu, mora biti to─Źno od dna.
To zna─Źi prednost da osoba mora biti izvedena iz slu┼żenja mora biti usko povezana s dominantnim fondom, a ne da bude puka pogodnost koju vlasnik iste ┼żeli dobiti.
Da napravite primjer u slu─Źaju slu┼żnosti prolaza, korisnost, iako prirodno izvr┼íena od strane vlasnika, svojstvena je fondu, budu─çi da se ova korisnost odra┼żava na to, odnosno na mogu─çnost da se do nje do─Ĺe da ga koristi.
U drugim slu─Źajevima, kadakorisnost izravno je povezan s osobom, a ne s fondom, govorit ─çemo o tzv. nepravilnom ropstvu.
Klasi─Źan primjer je onaj parkiranje ─Źija korisnost nije povezana s fondom, ali je potkrijepljena u udobnosti vlasnika.
Pogledajte raznolikost konstituiraju─çe slu┼żnosti Za ponavljanje navedenih uvjeta u doktrini re─Źeno je da je ropstvo tipi─Źno pravo pravo iz atipi─Źnog sadr┼żaja (vidi Minussi, Property Owning Real Rights, ed. Simone 2009).

Koaktivna slu┼żbenost prolaza

prisila, kao ┼íto nam govori rje─Źnik talijanskog jezika, ukazuje na obveznu prirodu odre─Ĺenog pona┼íanja.
U pravnom polju koaktivnost ukazuje na mogu─çnost nametanja odre─Ĺenoj osobi obvezu da uradi (ili ne u─Źini) ne┼íto.
Me─Ĺu raznim primjenama ovog pojma isti─Źe se mogu─çnost konstituiranja slu┼żbenika koji se zapravo definiraju prinudan.
Kao nametanje jednog ropstvo potkrijepljena je ograni─Źenjem nekretnina (zemlji┼íte kako je re─Źeno na vi┼íe tehni─Źki na─Źin) u korist drugih ljudi, uspostava prisilnog slu┼żnosti mora pro─çi kroz vrlo precizne granice i uvjete.
Konkretno, gledaju─çi na posebno dobro poznatu vrstu ropstva, odnosno koaktivna slu┼żbenost prolaza, da bi se dobila konstitucija prava, ne samo da se mo┼że pogledati materijalno stanje fonda, ve─ç je potrebno razmotriti i ─Źije je vlasni┼ítvo okolni fond.

Koaktivna slu┼żbenost prolaza

Kao ┼íto je navedeno u Vrhovni kasacijski sud, sukladno ─Źl. 1051 c.c. apsolutna ili relativna povezanost koja legitimira konstituciju prisilnog ropstva doga─Ĺa se kada je fond, bez pristupa javnoj cesti, okru┼żen tu─Ĺim sredstvima, situacija koja opravdava nametanje te┼żine strancu.
Kada je relativiziran pojam fonda za proizvodnu ili civilnu uporabu na kojem ga koristi vlasnik, interkluzija postoji ako i kako je jedinica nekretnina koja pretpostavlja kao dominantan fond okru┼żena stranom imovinom, tako da prolaz ne mo┼że se provesti osim ┼żrtvovanjem prava drugih.
U suprotnom, ako su izme─Ĺu fonda ─Źija je prednost i javne ulice umetnuta druga sredstva koja pripadaju istom vlasniku i opremljena ili dostupna na javnoj cesti bez prekomjernih tro┼íkova ili nelagode, nijedna pravna ili materijalna zapreka ne sprje─Źava prolazak kroz sredstva istog vlasnika.
U ovom slu─Źaju, dakle, umjetnost. 1051 c.c. ne mo┼że na─çi nikakvu primjenu, ─Źak ni s obzirom na pro┼íirenje postoje─çeg prolaza u slu┼żbenoj du┼żnosti, ┼íto tako─Ĺer pretpostavlja rezidualno uklju─Źivanje dominantnog fonda (Cass. 23. svibnja 2013., br. 12.819).
Drugim rije─Źima, ako je fond Tizio Alfa okru┼żen drugom imovinom, od kojih su neke u vlasni┼ítvu, Tizio ne─çe mo─çi zatra┼żiti prisilni transfer u fond Caio.

Prisilna olakšica za prolaz i privremeni fond

L 'umjetnost. 1051 c.c., ─Źini se da ograni─Źava pravo postavljanja koaktivna slu┼żbenost prolaza takozvanim me─Ĺusobno povezanim sredstvima.
L 'umjetnost. 1052 c.c., sadr┼żi iznimku.
Recitirajte normu, rubricata Prisilni prolaz u korist neprekinutog fonda:
Odredbe prethodnog ─Źlanka mogu se primijeniti ─Źak i ako vlasnik fonda ima pristup javnom autocesti, ali to je neprikladno ili nedovoljno za potrebe fonda i ne mo┼że se produ┼żiti.
Prolaz se mo┼że odobriti samo od strane sudske vlasti kada priznaje da zahtjev zadovoljava potrebe poljoprivrede ili industrije.
Sudska praksa zasluga i legitimnosti ima ponovno interpretirali normu proširenje granica primjene izvan takozvanih potreba poljoprivrede i industrije.
U jednoj od najnovijih prosudbi na temu (izgovor Sud u Teramu u travnju 2013. godine) glasi:
┼átovi┼íe, ┼íto se ti─Źe prinudnog ropstva, nametanje dono┼íenja u korist fonda, ─Źak i ako nije u potpunosti isprepleteno, ne pretpostavlja, u skladu s ─Źl. 1052 c.c., nu┼żno odgovaraju─ça srodna primjena potrebama poljoprivrede ili industrije.
Ako je istina da ovaj zahtjev op─çenito nadilazi individualne interese, opravdavaju─çi obvezno oporezivanje samo ako je u op─çem interesu proizvodnje, treba se procijeniti s obzirom na trenutno stanje sredstava i njihovu konkretnu mogu─çnost ┼íire eksploatacije ili bolje kori┼ítenje, me─Ĺutim, ne mo┼że se odvojiti od prevladavaju─çe stambene potrebe, u koju je fond podnositelja zahtjeva kori┼íten u sada┼ínjem dru┼ítvenom i tehni─Źkom kontekstu, u kojem ne mo┼że bez uporabe mehani─Źkih sredstava, tako─Ĺer u svrhu zdravlja, posebice u svjetlu inovacije uvedene u disciplinu iz ─Źl. 1052 Gra─Ĺanskog zakonika, stavak 2., rje┼íenja Ustavnog suda br. 167 iz 1999. (Vidi tako─Ĺer Presude br. Cass. Br. 7000 iz 2001., br. 6590 od 11.11.1986.).
Upravo je Consulta potvrdila da je umjetnost. 1052 cc, stavak 2, ustavno je nelegitiman u dijelu u kojem ne predvi─Ĺa da pravosudno tijelo mo┼że odobriti obvezni prolaz iz prvog stavka ako priznaje da zahtjev zadovoljava potrebe dostupnosti - s posebnim osvrtom na zakonodavstvo koje se odnosi na hendikepirane osobe - zgrada namijenjenih za stambenu uporabu, zbog povrede ─Źlanka 2 Ustava, ─Źl. 3. Ustava, stavak 2., ─Źl. 32. Ustava i ─Źl. 42 Ustava, stavak 2.
Zapravo, s obzirom na to da je odobravanje prisilnog prolaska podlo┼żno pravilu, osu─Ĺeno je ne samo na neadekvatnost pristupa javnoj cesti i njezino ne-pro┼íirenje, nego i na postojanje daljnjeg uvjeta, kojeg predstavlja ─Źinjenica da potra┼żnja zadovoljava potrebe poljoprivrede. i industriji; i uzimaju─çi u obzir da, s ovom odredbom, zakonodavac, u slu─Źaju ne-privremenog fonda, tako─Ĺer namjerava ponovno uspostaviti ustroj prisilne olak┼íice prijelaza na konkretno postojanje op─çeg interesa, u vrijeme utvr─Ĺeno u potrebama poljoprivrede ili industrija, kojoj je i dalje olak┼íana svaka stambena potreba, ─Źak i ako se odnosi na one temeljne interese osobe ─Źija je za┼ítita neupitna, ipak izostavljanje zahtjeva pristupa─Źnosti stambene ku─çe dovelo je do osobnog na─Źela koje nadahnjuje Povelju ustavni i koji stavlja razvoj svake pojedine ljudske osobe kao krajnji cilj dru┼ítvene organizacije.
Tako─Ĺer treba napomenuti da je pravilo kojim se osu─Ĺuje sprje─Źavanje ili ometanje socijalizacije ─Źak i hendikepiranih osoba tako─Ĺer uklju─Źivalo kr┼íenje njihovog temeljnog prava na mentalno zdravlje, ─Źija za┼ítita mora biti jednaka stupnju tjelesnog zdravlja.
Nadalje, predvi─Ĺanje predmetnog ropstva ne bi moglo biti prepreka u jamstvu koje se daje pravu na imovinu prema ─Źl. 42. Ustava, budu─çi da se te┼żina koja je na taj na─Źin nametnuta dnu drugih, svakako mo┼że ubrojiti u one granice privatne svojine odre─Ĺene zakonom, u skladu s navedenom ustavnom odredbom, s ciljem osiguranja njegove dru┼ítvene funkcije (V. kao i Ustavni sud br. 167 od 10.5.1999.).
Drugim rije─Źima, ┼żivi zakon sada je utemeljen na na─Źelu da nema smisla ograni─Źavati uspostavu slu┼żnosti u skladu s ─Źl. 1052 c.c. samo da bi zadovoljile potrebe industrije i poljoprivrede, budu─çi da potrebe razvoja ljudske osobnosti, uklju─Źuju─çi i one koje stambena ku─ça mo┼że dose─çi ne samo pje┼íice, ve─ç i mehani─Źkim sredstvima, moraju biti postavljene kao superindividualne potrebe, biti povezani s dru┼ítvenim i tehnolo┼íkim razvojem zajednice, kao takvi koji se mogu ispitati za svrhe ─Źl. 1052 c.c. (Tribunal Teramo 3. travnja 2013. n. 293).
U biti: ustrojstvo prisilnog prolaza u korist fonda koji nije uklju─Źen, ali nije lako dostupan - gdje nije lako razumjeti ─Źak i jednostavan pristup pje┼íaka - mo┼że se odobriti mnogo lak┼íe nego u pro┼ílosti; rije─Ź sudske prakse.

Usluga prolaska i zatvaranja fonda

Zatvaranje fonda

Tko posjeduje fond mo┼że odlu─Źiti ogradite ga bez ikakvih problema ─Źak i ako je na njoj prolazna slu┼żbenica?
Slu─Źaj je vrlo ─Źest o ─Źemu svjedo─Źe i kasacijska rje┼íenja koja se odnose na njega.
Idemo u zasluge.
Vlasnik mo┼że u bilo kojem trenutku zatvoriti fond, To je sadr┼żaj sadr┼żajaumjetnost. 841 c.c..
Neograni─Źena mo─ç tijekom vremena, ali ne u sadr┼żaju; ukratko, vlasnik, ─Źak i nakon dvadeset ili trideset godina od kupnje, mo┼że ograditi svoj vlastiti fond, pod uvjetom da ne obavlja posao imitatorski djela.
Referentni standard jeumjetnost. 833 c.c., imaju─çi na umu: vlasnik ne mo┼że ─Źiniti djela koja nemaju nikakvu drugu svrhu osim ┼ítete ili uznemiravanja drugih.
Što je emulacija?
Prema kasaciji, pozvan da tuma─Źi zna─Źenje ove odredbe, postojanje ─Źina emulacije pretpostavlja podudarnost dvaju elemenata, ili da nije korisna onima koji to ─Źine i koji imaju isklju─Źivu svrhu nano┼íenja ┼ítete ili uznemiravanja drugih (vidi me─Ĺu najnovijim Kasacijskim postupkom 3.12.1997. 12258, Kaseta 9.10.1998 Br. 9998, Kaseta 3.4.1999 Br. 3275) (Cass. 11. travnja 2001., br. 5421).
U osnovi te┼íko se mo┼że ograditi nekretnina emulacijski ─Źin.
prilogMe─Ĺutim, ono ne mo┼że ometati ostvarivanje drugih prava, kao ┼íto su ona koja su utvr─Ĺena ugovorom ili utvr─Ĺena presudom, za proteklo vrijeme ili za status mjesta.
U tom kontekstu, pomicanje re─Źenica od vrhovni sud u tom smislu to ─Źitamo prema stalnom vodstvu ovog Suda u pogledu slu┼żbenosti za prolazak, u slu─Źaju da vlasnik fonda koji slu┼żi namjerava ostvariti pravo predvi─Ĺeno ─Źl. 841 Gra─Ĺanskog zakonika, zatvoriti fond kako bi ga za┼ítitio od uplitanja tre─çih strana, na sucu je da konkretno odredi koje su mjere prikladnije za pomirenje ta dva prava, imaju─çi u vidu specifi─Źan sadr┼żaj slu┼żbe, prethodne na─Źine rada i konfiguracija mjesta (vidi Kasacijske brojeve 15971/01, 9631/99, 1212/99, 5808/98, 2267/97 i 8536/95) (Cass. 23. rujna 2013. n. 21.744).
Ukratko, utvrdite je li: a vrata sprije─Źiti ili diskvalificirati mirno vje┼żbanje prolaza do suca pozvan da odlu─Źi o sporu.

Posjedovanje prolaza i djela tolerancije

Prolaz koji se prote┼że kroz vrijeme na dnu susjeda mo┼że dovesti do kupovine ropstva za prolaz nepovoljno posjedovanje?
Ako prolaz nije bio tajni i bio je miranda, nakon dvadeset godina rada mogu─çe je utvrditi uspostavu slu┼żnosti za prolazak kroz usucapione.
Mogu─çe, ali ne i automatsko, Razlog? Vlasnik fonda nazvan sluga (onaj na kojem prolazi) mogao je prigovoriti toleriranju tog prolaza. Takozvani ─Źinovi tolerancije sprje─Źavaju usucapione.
┼áto je to─Źno ja djela tolerancije?
Postupci tolerancije, koji su prema umjetnosti. 1144 Gra─Ĺanskog zakonika, ne mo┼że poslu┼żiti kao osnova za stjecanje posjeda, jesu li one koje podrazumijevaju element prolaznosti i nepravilnosti, za sobom povla─Źi skromno u┼żivanje, vrlo slab incident u ostvarivanju prava od strane stvarnog vlasnika ili vlasnikai prije svega oni izvode svoje porijeklo iz odnosa prijateljstva ili poznavanja - kao u slu─Źaju - (ili iz dobrosusjedskih odnosa sankcioniranih obi─Źajima), koji iako a priori generiraju i opravdavaju dopu┼ítenje, dovode do toga da se u naknadnoj procjeni isklju─Źi prisutnost posjedovanja potra┼żivanja na kojem se temelji derivatonsko u┼żivanje.
stoga u istrazi s ciljem utvr─Ĺivanja, na isti na─Źin kao i svaka okolnost konkretnog slu─Źaja, ako je djelatnost koja se odnosi na ostvarivanje imovine ili drugog stvarnog prava izvr┼íena s tolerancijom na drugu, te je stoga neprikladna za stjecanje posjeda, dugo trajanje iste djelatnosti mo┼że integrirati vjerojatni element, u smislu isklju─Źenja navedene situacije tolerancije, u slu─Źaju odnosa ne srodstva, ve─ç punog prijateljstva ili dobrog susjedstva, s obzirom na to da u posljednjem, od ako je labilan i promjenljiv, te┼że je odr┼żati tu toleranciju tijekom dugog vremenskog razdoblja (vidi tako─Ĺer Cass. Re─Źenice br. 04631 od 1990, 08194 od 18/06/2001) (Cass. 20. velja─Źe 2008. br. 4327).



Video: