Seizmi─Źki rizik i Sismabonus, kako intervenirati kako bi se ograni─Źila ┼íteta

Koji je seizmi─Źki rizik? Za ┼íto je seizmi─Źka procjena? Slijedi sve metode i zahtjevi za pristup objektima koje pru┼ża Sismabonus

Seizmi─Źki rizik i Sismabonus, kako intervenirati kako bi se ograni─Źila ┼íteta

Seizmi─Źki rizik u Italiji: ┼íto se promijenilo od posljednjih katastrofalnih doga─Ĺaja

L 'Italija je prva zemlja u Europi prema broju seizmi─Źki doga─Ĺaji, zbog orogenije koja je prije vi┼íe milijuna godina, u dva razli─Źita razdoblja, odredila preklapanje podru─Źja ravnica i morskih podru─Źja, stvaraju─çi tako planinske sustave koje danas vidimo.

Sisma Italia


Talijanski teritorij je tako─Ĺer me─Ĺu mediteranskim zemljama najve─çi seizmi─Źki rizik.
Rizik predstavlja mogu─çnost da prirodni fenomen ili izazvani ljudskim aktivnostima mogu uzrokovati ┼ítetni u─Źinci o stanovni┼ítvu, o stambenim i proizvodnim naseljima i infrastrukturi, unutar odre─Ĺenog podru─Źja, u odre─Ĺenom vremenskom razdoblju.
seizmi─Źki rizikstoga ga mo┼żemo identificirati kao proizvod vjerojatnosti da ─çe se odre─Ĺeni potres dogoditi u odre─Ĺenom vremenskom intervalu, opasnost ispitanika, i ┼íteta, izlaganjekako u ekonomskom smislu, tako iu gubicima ljudskih ┼żivota, ┼íto bi uzrokovalo manje otporne dijelove ljudskog ekosustava, ranjivost.
seizmi─Źki rizik teritorija ona je predstavljena u─Źestalo┼í─çu i snagom potresa koji na nju utje─Źu, to jest iz njezine vlastite seizmi─Źnost.
Italija ima:
- jedan srednja-visoka seizmi─Źka opasnost u─Źestalost i intenzitet pojava koje su se dogodile;
- jedan vrlo visoka ranjivost za krhkost gra─Ĺevinske, infrastrukturne, industrijske, proizvodne i uslu┼żne ba┼ítine;
- a vrlo visoka izlo┼żenost za gusto─çu naseljenosti i prisutnost jedinstvene povijesne, umjetni─Źke i monumentalne ba┼ítine u svijetu.
posljedice potresa stoga ovise uglavnom o obilje┼żjima otpornost zgrada djelovanju seizmi─Źkog udara: ┼íto je zgrada vi┼íe ranjiva, ovisno o vrsti, kao posljedica neadekvatnog dizajna, zbog lo┼íe kvalitete materijala ili nedovoljnog odr┼żavanja, to ─çe biti ve─çe posljedice.

Otpornost na izgradnju potresa


Na paritetu, onda, daleko odepicentar, intenzitet drmanje uzrokovan potresom ovisi o uvjetima na podru─Źju, posebice o vrsti terena i obliku pejza┼ża.
Op─çenito, jest drmanje ve─ça je u podru─Źjima gdje je tlo mekano, manje na krutim podlogama kao ┼íto je stijena; polo┼żaj tako─Ĺer utje─Źe na intenzitet potresanja, koji je ve─çi na vrhu reljefa i uz rubove strmina.

Je li mogu─çe predvidjeti potrese?

Od 1000. do 2006. godine zabilje┼żeno je oko 1.700 potresa u Italiji, oko 300 s jednim veli─Źina vi┼íe od 5,5, imalo je destruktivne u─Źinke, a ─Źak i jedan svakih deset godina imao je u─Źinke katastrofalan, s energijom usporedivom s potresom u L'Aquili 2009. godine.

Predvidite potrese, seizmi─Źki rizik


sve Talijanske op─çine mogu patiti ┼íteta od potresa, ali podru─Źja koja su najvi┼íe pogo─Ĺena su alpski grebeni sjeveroisto─Źne Italije:
Friuli Venezia Giulia i Veneto, u zapadnoj Liguriji, na sjevernim Apeninima od Garfagnane do podru─Źja Riminija, a prije svega du┼ż sredi┼ínjeg i ju┼żnog Apenina, u Kalabriji i isto─Źnoj Siciliji.
Danas znanost, na┼żalost, nije jo┼í uvijek mo┼że predvidjeti to─Źno vrijeme i mjesto potresa.
Jedino predvi─Ĺanje, nazvano tip statisti─Źki, temelji se na poznavanju teritorija i ponavljanju seizmi─Źkih doga─Ĺaja.
Iako znamo podru─Źja na┼íeg oglasa za zemlju visoka seizmi─Źnostu kojima su se potresi dogodili s velikom u─Źestalo┼í─çu i intenzitetom, te stoga gdje je vjerojatnije da ─çe do─çi do drugih seizmi─Źkih doga─Ĺaja, jo┼í nije mogu─çe to─Źno odrediti trenutak kada ─çe se to ponovno dogoditi.
Unato─Ź znanosti u posljednjih nekoliko godina je napravio zna─Źajan napredak u prou─Źavanju tzv seizmi─Źki prekursorito jest, kemijski i fizikalni parametri tla i podzemlja koji se mijenjaju prije pojave potresa, rezultati dobiveni u smislu pouzdanosti nisu ┼żeljeni.
Prou─Źavanje prekursora kombinirano je s nizom istra┼żivanja i opa┼żanja razli─Źitih pojava koje se mogu pripisati doga─Ĺajima koji su prethodili seizmi─Źkom doga─Ĺaju.
Na primjer pona┼íanje ┼żivotinja, uglavnom pasa i ma─Źaka, ┼íto je, kao ┼íto je re─Źeno od davnina, nijemi u blizini potres.

Sisma-pas ponašanje


Tako─Ĺer je poznat slu─Źaj ┼żabe, prije katastrofe u Aquili.
Tih je dana engleski istra┼żiva─Ź istra┼żivao vodozemce u Abruzzu i mogao je vidjeti abnormalno pona┼íanje tih ┼żivotinja, koje su iznenada nestale, samo u satima prije katastrofe.
Do danas ne postoji konkretna i slu┼żbena povezanost izme─Ĺu pona┼íanja ┼żivotinja i potresa; za sada je najprepoznatljivija hipoteza da je glavni uzrok koji pokre─çe ┼żivotinje a abnormalno pona┼íanje prije potresa, oboje poreme─çaj u elektromagnetska polja, koje ┼żivotinje ─Źesto iskori┼ítavaju da se orijentiraju.
Stoga, da bi se ograni─Źili u─Źinci seizmi─Źkog udara, jedini put koji se do sada mo┼że pro─çi je svakako smanjenje faktori rizika, djeluju─çi posebno na kvalitetu zgrada.
prevencija dakle, to jest dobro graditi i pravilo umjetnosti, ostaje jedini u─Źinkovit na─Źin za smanjenje posljedica potresa.

Kako dr┼żava intervenira?

Godine 2009., nakon potresa u L'Aquili, dr┼żava je pokrenula a nacionalni plan za seizmi─Źku prevenciju, koja predvi─Ĺa dodjelu regija u iznosu od oko milijardu eura u sedam godina s razli─Źitim namjenama:
- istrage seizmi─Źka mikrozonizacijaidentificirati podru─Źja koja mogu poja─Źati potres potresa;
- intervencije napraviti zgrade su sigurnije strateška i relevantna javnost;
- poticaji za seizmi─Źka pobolj┼íanja privatnih zgrada.

Intervencije seizmi─Źke prilagodbe


Sa Zakon o prora─Źunu 2017 uveden je tzv Sismabonus.
Ova ustanova, koja je aktivna od 1. prosinca 2017. i koja ─çe se obnoviti do 31. sije─Źnja 2021., pro┼íirena je ne samo na stambene objekte, ve─ç i na one koji se koriste za poljoprivredne, profesionalne i komercijalne aktivnosti, za stambene i javne ustanove. prostorije koje ─çe morati osigurati javne zgrade.
L 'sni┼żavanje nivoa podra┼żljivosti odnosi se i na zgrade koje su smje┼ítene u podru─Źjima s ni┼żim seizmi─Źkim rizikom, dok su do pro┼íle godine omogu─çeni samo radovi na zgradama smje┼ítenim u seizmi─Źkim podru─Źjima visokog rizika.
u procijeniti seizmi─Źki rizik Ministarstvo infrastrukture razvilo je novu ljestvica koji ide od manji rizik a G vi┼íe rizika.
Alat ─çe omogu─çiti mjerenje stupnja seizmi─Źkog pobolj┼íanja ne samo sa strukturne to─Źke gledi┼íta, ve─ç is ekonomskog gledi┼íta tro┼íkovi potrebne za popravak ┼ítete uzrokovane potresom.

Kako se procjenjuje seizmi─Źki rizik?

procjena seizmi─Źkog rizika mora obaviti do in┼żenjeri i / ili arhitekti koji ─çe zatim ozna─Źiti vrsta radova biti korisni u smanjenju rizika.

Intervencije za procjenu potresa


Stoga ─çe vi┼íe intervencija biti nagra─Ĺene virtuozito jest, postotak odbitka izdataka ─çe zapravo biti jednak 70% ako se smanji za jedan klasa seizmi─Źkog rizika, a 75% ako odete u dva razreda, u slu─Źaju privatnih zgrada.
Me─Ĺutim, za intervencije na ─Źitavom eta┼żnom objektu odbitaka 80% odnosno 85%.
Jo┼í jedna novost je da se bonus priznaje u 5 godi┼ínjih rata i ne vi┼íe od 10, kao u slu─Źaju restrukturiranja.



Video: