Prava korištenja i boravka

Pravo korištenja i stanovanja prava su prava koja omogućuju korištenje i smještaj nekretnina u odnosu na potrebe vlasnika i njegove obitelji.

Prava korištenja i boravka

Pravo korištenja i pravo boravka

ku─ça

prava U┼żitak, koliko smo danas zabrinuti, ima za svoj cilj u┼żivanje ne─Źeg drugog, u granicama i na na─Źin koji je uspostavio zakon.
Me─Ĺu njima vidimo ovdje, osobito, zakon korisnik i desno stanovanja, predvi─Ĺeno u ─îlanci. 1021 i s.s., c.c.ÔÇŽ
Pravo kori┼ítenja osiguravaÔÇ×Art. 1021 c.c.., u ─Źijem umu Tko ima pravo koristiti ne┼íto, mo┼że upotreba i ako je plodonosna, mo┼że prikupiti i vo─çe za ono ┼íto je potrebno za njegove potrebe i njegove potrebe obitelj, Potrebe se moraju vrednovati prema socijalnom statusu nositelja prava.
Umjesto toga, pravo na boravak osiguravaumjetnost. 1022 c.c.., za ┼íto Tko ima pravo ku─ça ku─ça mo┼że ┼żivjeti samo za svoje i njegove potrebe obitelj.
Zašto ih vidimo zajedno?
Zato ┼íto ih ujedinjuju neke osobine, toliko da ih isti kod ume─çe u istu glavu (Poglavlje II, Glave V, Knjige III, pod naslovom Namjene i stana, koji uklju─Źuje ─Źlanke od 1021 do 1026 c.c..) i po┼íaljite ih sebe disciplina.

Pravo kori┼ítenja i stanovanja: sli─Źnosti

Kao ┼íto lako mo┼żete vidjeti iz ─Źitanja gore navedenih ─Źlanaka, oboje pogledajtekori┼í─çenje imovine, unato─Ź tome ┼íto je pravo boravka ograni─Źeno na stambeno zbrinjavanje.
U obje institucije (iako s razlikama koje ─çemo vidjeti kasnije), za razliku odpravo na u┼żivanje tu─Ĺe svojine (ovo je tako─Ĺer pravo na u┼żivanje), ova je uporaba funkcionalna za potrebe obitelji i nalazi svoje ograni─Źenje u zadovoljavanju tih potreba.
To su situacije karaktera toliko osoblje iu svakom slu─Źaju se odnosi na ┼żivot vlasnika, koji nije su infektivan (Cass. br. 3988/1979), niti prenosivniti mogu biti predmetom najam (V. umjetnost. 1024 c.c..).
Obje mogu ustati za usucapione, testament ili ugovor i po zakonu (u ovom posljednjem slu─Źaju, u biti biv┼íi umjetnost. 540, co. 2 c.c., u slu─Źaju sukcesije supru┼żnika).
Pojam obitelj isti je za obje slike.
L 'umjetnost. 1023 c.c., (kako je izmijenjena i dopunjena Zakonodavnim dekretom br. 154/2013) predvi─Ĺa: U obitelji razumije┼í ─Źak su i djeca ro─Ĺena nakon ┼íto je pravo kori┼ítenja ili stanovanja po─Źelo, iako u vrijeme kada se desilo pravo, osoba nije sklopila brak. Usvojena djeca i priznata djeca tako─Ĺer su uklju─Źena, ─Źak i ako se usvajanje ili priznavanje uslijedi nakon ┼íto je zakon ve─ç nastao. Kona─Źno, postoje ljudi koji ┼żive s nositeljem prava da bi pru┼żili svoje usluge njemu ili njegovoj obitelji.
Jo┼í jedno uobi─Źajeno pravilo jeumjetnost. 1025 c.c., koja upravlja Obveze glede kori┼ítenja i stanovanja time propisuju─çi: Tko koristi fond i sakuplja sve plodove ili ima pravo stanovanja i zauzima cijelu ku─çu, ─Źuva se na ra─Źun uzgoja, obi─Źnih popravaka i pla─çanja poreza kao plodou┼żitelja.
Ako ne sakupi taj dio ploda ili ne zauzme taj dio ku─çe, on doprinosi razmjerno onome ┼íto u┼żiva.
Kona─Źno,umjetnost. 1025 c.c., odnosi se na pravila plodou┼żivanja kompatibilan.

Pravo korištenja i stanovanja: razlike

pravo boravka

Koji su razlike izme─Ĺu prava kori┼ítenja i prava stanovanja?
Najjasnije su one koje se mogu shvatiti brzim uspore─Ĺivanjem dvaju tekstova: prije svega pravo kori┼ítenja je generi─Źko ┼íto se ti─Źe predmeta, dok se pravo boravka mo┼że odnositi samo na stan.
U odredbi Kodeksa, pravo uporabe je o─Źigledno opse┼żnije od prava na stanovanje.
S tim u vezi, problem povezan s pravom kori┼ítenja i koji se ovdje kratko ukratko opisuje je njegova konfuzija s drugim brojem, naime onaj osobno pravo u┼żivanja: u stvarnosti je te┼íko razlu─Źiti ako imamo stvarno pravo, onda pravo kori┼ítenja, koje, imaju─çi u vidu na─Źelo tipi─Źnosti stvarnih prava, mora biti u skladu sa zakonom utvr─Ĺenim kanonima, odnosno osobnim pravom u┼żivanja, sadr┼żaj je varijabilan, jer se slobodno daje autonomiji pregovaranja.
Doista, utvr─Ĺeno je da ovlasti koje proizlaze iz jedinstvenog prava u korist vlasnika su one koje su odre─Ĺene zakonom i zainteresirane strane ih ne mogu valjano izmijeniti.(Cass. br. 5034/2008).
─îak i ako se, prema sudskoj praksi, za pravo kori┼ítenja mo┼że odstupiti od ugovora za zabranu ustupanja prava (v. Cass. br. 4599/2006, Cass. br. 85907/2015) (dok je isklju─Źeno pravo na ┼żivot Cass. br. 3974/1984).
Jo┼í jedna va┼żna razlika je u tome ┼íto potrebe obitelj u pravu kori┼ítenja to bi bilo ograni─Źenje samo za berba plodova.
Sudska praksa je zapravo potvrdila u nekoliko odluka da upotreba sama po sebi nije ograni─Źena u potrebama obitelji, ali ima isti sadr┼żaj kao i plodou┼żivanje i njegova ograni─Źenja mogu proizlaziti iz prirode i ekonomskog odredi┼íta imovine (na temelju reference u tu disciplinu biv┼íi ─îlanci. 1026 i 981 c.c..) (vidi, npr. Cass. br. 5034/2008) i stoga pravo kori┼ítenja prote┼że se na sve komunalije koje mogu objektivno izvu─çi iz dobra u skladu s njegovim odredi┼ítem, budu─çi da korisnik - za razliku od plodouni─Źara - mo┼że upotrijebiti stvar na pun na─Źin, imaju─çi u vidu samo ekonomsku destinaciju (Cass. br. 17320/2015).

Kori┼ítenje, prebivali┼íte i sukcesija supru┼żnika

Drugi standard koji kombinira dvije brojke jeumjetnost. 540, co.2 c.c., iznad rezerva u korist pre┼żivjelog supru┼żnika i pravo boravka i pravo kori┼ítenja: prvi u odnosu na stan u ku─çi koji se koristi kao obiteljska rezidencija i drugi za upotrebu namje┼ítaj ako di svojstvo umrlih ili uobi─Źajenih.Me─Ĺutim, to odre─Ĺujemo re─Źenicom br. 310 od 1989 Ustavni sud je utvrdio da se interesi na koje se odnosi praviloumjetnost. 540, co. 2 c.c. i ┼żeli ih upoznati moralan odani sje─çanju na ┼żivot koji je ┼żivio zajedno i na o─Źuvanje tog ┼żivota; moralne i nematerijalne interese; za┼íto je Sud isklju─Źen iz primjene prava iz stavka 1. tumjetnost. 540 c.c., kriterije potrebe nazna─Źeno sumjetnost. 1022 c.c..
U drugoj re─Źenici drugog podstavka. Tumjetnost. 540 c.c.., onda, Ta se prava odnose na raspolo┼żivi dio i, ako to nije dovoljno, na ostatak na udio rezerve supru┼żnika i eventualno na kvotu rezerviranu za djecu.
dostupno to je rezidualno iz raspodjele rezervi ili nedostupnih dionica, tj. onih koje zakon propisuje s tzv. sukcesijom potrebnim ─Źak iu slu─Źaju oporuke ili sukcesije ex lege (V. ─îlanci. 536 i dalje. komercijalni ┼íifra.).

Razdvajanje, razvod i stanovanje obiteljske ku─çe

Zatim se osigurava razdvajanje izme─Ĺu supru┼żnikadodjelu obiteljske ku─çe (danas od umjetnost. 337-sexies c.c., uveo N.Lgs. 154 od 2013 i prije odumjetnost. 155-quater c.c..); kao ┼íto je tako─Ĺer predvi─Ĺeno u. t razvod, odumjetnost. 6, L. n. 898/1970.

Pravo korištenja, stanovanje i oblik

Zakon to propisuje ugovori koji sa─Źinjavaju ili mijenjaju... pravo kori┼ítenja na nepokretnoj imovini i pravo stanovanja mora biti propisano u pisani oblik to jest, javnim djelom ili privatnim pisanjem (v. umjetnost. 1350, co.1, n. 4 c.c.(kao i, primjerice, i djela odricanja od istih prava, oporuke, preliminarni ugovori koji se odnose na ista prava, itd.) i, da bi bili suprotni tre─çim stranama, moraju biti prepi┼íe u evidenciji nekretnina (─Źlanak 2643. stavak 1., br. 4, c.), budu─çi da su predmetom registracije sudovi upravljanje sastavom, prijenosom ili izmjenom istih prava (vidi umjetnost. 2643, co.1, n. 14, c.); relativni su tako─Ĺer podlo┼żni transkripciji preliminarni ugovori, ako su izra─Ĺeni javnim aktom ili privatnim ugovorom s ovjerenom ili sudski ovjerenom pretplatom (v. umjetnost. 2645-bis, co.1, c.).
Sje─çamo se toga, premaumjetnost. 2645 c.c., jo┼í uvijek mora biti napravljen javni... svaki drugi akt ili odredba koja proizvodi u vezi s nekretninama ili imovinskim pravima, neki od u─Źinaka ugovora koji se spominju u─îlanak 2643, osim ako zakon pokazuje da transkripcija nije potrebna ili je potrebna za razli─Źite u─Źinke.
Na primjer, me─Ĺutim, za sudsku praksu razdvajanja dodjeljivanje obiteljske ku─çe ne mo┼że se prepisati i u ovom slu─Źaju mo┼że se suprotstaviti tre─çem, ali samo u sljede─çih devet godina, dok je za razvod, predvi─Ĺanje isti zakon, umjetnost. 6, Zakon 898/1970).
Kao iu drugim slu─Źajevima, u konkretnom slu─Źaju preporu─Źljivo je kontaktirati stru─Źnjaka.



Video: