Podzemna i nadzemna svojstva

Vlasnik podzemlja i tla mo┼że ih sprije─Źiti da ih koriste tre─çe strane, osim ako je uporaba potpuno ravnodu┼ína prema njemu.

Podzemna i nadzemna svojstva

Tizio kupuje imovine fonda Beta iz Caio.

Casa

U to vrijeme prodaju imovineako nije druga─Źije utvr─Ĺeno, ono ┼íto se prodaje u vertikalnoj liniji prote┼że se iznad i ispod njega zajedno s prediom u svom materijalnom smislu.

Nakon toga slijede prednosti i, kao i uvijek, precizna ograni─Źenja.

Jasno jeumjetnost. 840 c.c., na umu kojih:

Vlasni┼ítvo nad zemlji┼ítem prote┼że se na podzemlje, sa svime ┼íto se tamo nalazi, a vlasnik mo┼że obaviti bilo koji iskop ili rad koji ne uzrokuje ┼ítetu susjedu. Ova se odredba ne odnosi na predmet zakona o rudnicima, kamenolomima i tresetnim mo─Źvarama. Ograni─Źenja koja proizlaze iz zakona o antikvitetima i likovnim umjetnostima, o vodama, o hidrauli─Źkim radovima i drugim posebnim zakonima jednako su valjana.

Vlasnik zemlji┼íta ne mo┼że se protiviti aktivnostima tre─çe strane koje se odvijaju na takvoj dubini u podzemlju ili na takvoj visini u prostoru iznad nje, da ih ne zanima isklju─Źivanje.

Podzemna zgrada u prizemlju

Ako je imovina u isklju─Źivom vlasni┼ítvu ili u zajedni┼ítvu nema problema: vlasnik ili suvlasnici zgrade je tako─Ĺer vlasnik podzemlja i prostora iznad njega.

I u slu─Źaju zgrada u kondominijumu?

Kako procijeniti tko je vlasnik, ali prije svega, tko mo┼że odlu─Źiti o kori┼ítenju tog dijela zgrade?

Prema sada┼ínjem konsolidirana pravna orijentacija, sukladno ─Źl. 1117 Gra─Ĺanskog zakonika, stavak 1, br. 3, predmet su zajedni─Źkog vlasni┼ítva vlasnika razli─Źitih eta┼ża ili dijelova poda zgrade, ako suprotno nije naslov, svi radovi, instalacije i predmeti bilo koje vrste koji slu┼że zajedni─Źkom kori┼ítenju i u┼żivanju.

Treba dodati da, prema sudskoj praksi ovog Vrhovnog suda, podzemlje koje ─Źini postoje─çe podru─Źje u dubini ispod povr┼íine koja se nalazi u podno┼żju vi┼íestambene gra─Ĺevine mora se smatrati zajedni─Źkom imovinom, u nedostatku naziva koji pripisuje ekskluzivna nekretnina na jednom od apartmana.

I doista, zgrada, koja se sastoji od gra─Ĺevine koja ide od temelja do krova, uklju─Źuje, pored postoje─çih prostorija u tlu, i ono ┼íto je izgra─Ĺeno na razini temelja.

To obja┼ínjava razloge zbog kojih je podzemlje, ─Źak i ako nije izri─Źito navedeno u ─Źl. 1117 Gra─Ĺanskog zakonika, zbog kombinacije s ─Źl. 840 cc, stoga se tako─Ĺer treba smatrati zajedni─Źkom imovinom u odsutnosti vlasni┼ítva, koje pripisuje ekskluzivno vlasni┼ítvo jednom od eta┼żnih ku─ça, kako u odnosu na regulatornu odredbu o pro┼íirenju vlasni┼ítva nad zemljom na podzemlje, sa svim ┼íto sadr┼żi i kako u pogledu potporne funkcije tako doprinosi stabilnosti zgrade. 17141/06, kutija br. 5085/06, kutija br. 8119/04, kutija br. 2114/99, Cass, br. 2295/96) (Cass. 13. srpnja 2011. n. 15.383).

To zna─Źi Na tim je mjestima ovisno o disciplinskoj skup┼ítini i da, ako kondominiumi ┼żele koristiti ih za osobne potrebe, onda moraju po┼ítivati ÔÇőÔÇőono ┼íto su ustanoviliumjetnost. 1102 c.c..

Korištenje i oštećenje imovine podzemlja i tla

Finestra

Identificiran je vlasnik i posljedi─Źno legitimacija za interveniranje u podzemlje i tlo prirodno je zapitati se: ┼íto ─çe se dogoditi ako aktivnost iskopa (kao i upotreba nadzemnog dijela) uzrokuje ┼ítetu?

Prema sudskoj praksi vlasnik koji obavlja radove na iskopu u vlastitom fondu je izravno odgovoran za ┼ítetu koja nastane iz susjednih nekretnina, ─Źak i ako je ugovorio izvo─Ĺenje radova (vidi Cass., 20/3/2006, br. 6104; 1954, Cass., 20/12/1978, br. 6119. I ve─ç Cass., 19/4/1974, br. 1091).

U tom smislu, poja┼ínjeno je da postojanje odnosa s ponudom mo┼że se primijeniti kako bi se omogu─çilo klijentu da podnese tu┼żbu protiv nepodmirenog ili krivog izvo─Ĺa─Źa ili, gdje je to prikladno, izazove odgovornost izvo─Ĺa─Źa prema o┼íte─çenoj tre─çoj osobi koja mo┼że dodati vlasniku, ali ne i zamijeniti ga ili izbrisati (vidi Cass., 15/7/1997, br. 6473) (Cass. 17. sije─Źnja 2012. n. 538).

Korištenje zemlje od strane trećih osoba

┼áto se, me─Ĺutim, doga─Ĺa ako je tre─ça strana koristila podzemlje ili dio podru─Źja iznad samog tla?

u nedavni slu─Źaj koji je rije┼íio Vrhovni sudspor se vrtio oko instalacije dvaju kapaka od strane vlasnika stana.

Prema rije─Źima susjeda donje eta┼że, vlasnika terase, ta je instalacija dovela do njezine imovine i stoga je bilo potrebno ukloniti gore navedene kapke.

Ne, to je bio odgovor od ┼Żalbeni sud prvo (┼íto je poni┼ítilo odluku Suda) i kasaciju.

Razlog je napisan u drugom stavkuumjetnost. 840 c.c., u na─Źelu.

U re─Źenici ─Źitamo to sukladno ─Źl. 840 bakalara. civ., ulazak u zra─Źni prostor preko susjedovog fonda dopu┼íten je ako ga on nema interesa isklju─Źiti, tj. kada isti intervenira na visini iznad zemlje, kako ne bi ugrozio bilo koji legitimni interes vlasnika fonda. u odnosu na konkretne mogu─çnosti kori┼ítenja ovog zra─Źnog prostora (ranije multis kasacijska broj 1484 od 1996. kao i kasacija br. 9047 iz 2012.).

Palazzo

U konkretnom slu─Źaju, kao ┼íto je, osim toga, uo─Źio da je Sud zasluga, stavljanje proizvedenih proizvoda za koje ka┼żu da nije utjecalo na bilo kakav interes (...) vlasnika temeljne terase s obzirom da je pri─Źvr┼í─çenje na zid vrata koja se otvaraju prema van, Tipologija proizvoda (metalni okviri) i sustav sidrenja samih pribora nisu sami stvorili opasne situacije, niti su otvaranje i zatvaranje okvira, koji ─Źekaju zna─Źajnu visinu pje┼ía─Źke povr┼íine, mogli ograni─Źiti kori┼ítenje donje terase (Cass. 16. listopada 2012., br. 17.680).



Video: