Na─Źela i kriteriji za prioritete gospodarenja otpadom

Na─Źela i kriteriji prioriteta u gospodarenju otpadom navedeni su u ─Źlancima 177 i dalje, Zakonodavni dekret br. 152/2019. Analizirajmo najva┼żnije aspekte zajedno

Na─Źela i kriteriji za prioritete gospodarenja otpadom

Kodeks zaštite okoliša i otpad

papirni otpad

Ove godine ima deset godina Šifra okoliša, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 88 od 14. travnja 2006 s brojem 152.
Ova je Uredba imala zadatak okupiti, kao i inovirati pravila predmeta, dosad rasutih u odvojenim zakonodavnim aktima.
Ova pravila, koja su u prolazu ponekad bila podvrgnuta modifikacijama, bila su podijeljena u dijelove prema tretiranom aspektu.
Me─Ĺu njima, ─îetvrti dio ona je ona posve─çena gospodarenje otpadom i sanaciju one─Źi┼í─çenih podru─Źja.
Posebice, ┼íto se ti─Źe aktualnog pitanja, pravila posve─çena na─Źelima i prioritetnim kriterijima za gospodarenje otpadom sadr┼żana su u ─Źlancima od 177 nadalje.
Pravila o otpadu sadr┼żana u ekolo┼íkom kodeksu, s izmjenama, sadr┼żanim u. T N.Lgs. 22/1997, tako─Ĺer poznat kao Ronchi dekret.
Pogledajmo, dakle, ┼íto ova pravila daju u sa┼żetku danas, deset godina nakon objavljivanja Uredba br. 152, kao ┼íto se uvijek odnosi na puno ─Źitanje tekstova.
Tako─Ĺer isti─Źemo daumjetnost. 183 sadr┼żi relevantnu koli─Źinu definicija, na koje moramo crpiti kako bismo bolje razumjeli normativni tekst.
Sjetit ─çemo se nekih od njih u ─Źlanku.
Tako─Ĺer navodimo da su to op─ça pravila, koja moraju biti integrirana u provedbu i lokalno zakonodavstvo.

Opseg primjene

Recimo da je referentna direktiva Zajednice br. 98/2008, iz prvog stavka ─Źl. 177 i ─Źija je primjedba tako─Ĺer u primjeni.
U odre─Ĺivanju opsega pravila,umjetnost. 177 odre─Ĺuje da Dio IV N.Lgs. 152 sastoji se od ... mjere za za┼ítitu okoli┼ía i ljudskog zdravlja spre─Źavanjem ili smanjivanjem negativnih u─Źinaka proizvodnje i gospodarenja otpadom, smanjivanjem ukupnih u─Źinaka kori┼ítenja resursa i pobolj┼íanjem njegove u─Źinkovitosti.Nadalje, definirano je gospodarenje otpadom aktivnosti od javnog interesa.
na co. 4,umjetnost. 177 propisuje da otpad mora biti upravljati bez ugro┼żavanja ljudskog zdravlja i bez kori┼ítenja postupaka ili metoda koji mogu ┼ítetiti okoli┼íu, a posebno:
a) bez izazivanja bilo kakvog rizika za vodu, zrak, tlo ili za faunu i floru;
b) bez izazivanja neugodnosti zbog buke ili mirisa;
c) bez o┼íte─çivanja krajolika i podru─Źja od posebnog interesa, za┼íti─çenih u skladu s va┼że─çim propisima.

Koncept odbijanja

Sve se vrti oko koncepta odbijanje, od kojih ne mo┼żemo ignorirati.
L 'umjetnost. 183Zapravo, duga─Źak popis definicija zapo─Źinje konceptom otpada, preuzet iz zakonodavstva Zajednice, o kojem ovdje izvje┼ítavamo.
Prema tome, zakon je otpad bilo koju tvar ili predmet koji nositelj odbaci ili namjerava ili treba odbaciti (V. umjetnost. 183, co. 1, let. u).

Koncept gospodarenja otpadom

Odre─Ĺujemo da za gospodarenje otpadom moramo razumjeti: sakupljanje, transport, oporabu i odlaganje otpada, uklju─Źuju─çi kontrolu tih operacija i operacija nakon zatvaranja odlagali┼íta, kao i operacije koje se obavljaju kao trgovac ili posrednik.
Prikupljanje otpada, prikupljanje, sortiranje i preliminarno deponiranje za prikupljanje materijala ili prirodnih tvari koje potje─Źu od atmosferskih ili meteorskih doga─Ĺaja, uklju─Źuju─çi oluje i poplave, ─Źak i kada su pomije┼íane s drugim materijalima antropskog podrijetla, ne ─Źine aktivnosti gospodarenja otpadom u strogo potrebnom tehni─Źkom vremenu, na istom mjestu gdje su ti doga─Ĺaji pohranjeni (V. umjetnost. 183, co.1, lett. n).

Na─Źela koja se moraju slijediti za gospodarenje otpadom

organski otpad

L 'umjetnost. 178 zatim izvje┼ítava o na─Źelima koja moraju slijediti upravljanje otpadom.
─îlanak navodi: Gospodarenje otpadom provodi se u skladu s na─Źelima predostro┼żnosti, prevencije, odr┼żivosti, razmjernosti, odgovornosti i suradnje svih strana uklju─Źenih u proizvodnju, distribuciju, uporabu i potro┼ínju robe iz koje potje─Źu. kao i na─Źelo zaga─Ĺiva─Ź pla─ça.
U tom smislu gospodarenje otpadom provodi se prema kriterijima u─Źinkovitosti, u─Źinkovitosti, isplativosti, transparentnosti, tehni─Źke i ekonomske izvedivosti, kao iu skladu s va┼że─çim propisima o sudjelovanju i pristupu informacijama o okoli┼íu..

Pro┼íirena odgovornost proizvo─Ĺa─Źa proizvoda

L 'umjetnost. 178-bis, uveden s N.Lgs. 205/2010 (koji sadr┼żi provedbene odredbe navedene Direktive,. t br. 98/2008), predvi─Ĺa mogu─çnost reguliranja oblika pro┼íirena odgovornost proizvo─Ĺa─Źa.
Zapravo na deklariranoj oja─Źati prevenciju i olak┼íati u─Źinkovito kori┼ítenje resursa tijekom ┼żivotnog ciklusa, uklju─Źuju─çi faze ponovne uporabe, recikliranja i oporabe otpada, predvi─Ĺena je mogu─çnost izdavanja ministarskih uredbi koje bi trebale uspostaviti metode i kriterije za uvo─Ĺenje pro┼íirene odgovornosti proizvo─Ĺa─Źa proizvoda kao i mjere za poticanje ovog oblika odgovornosti i sve ve─çe sprje─Źavanje stvaranja otpada (co.1, lett. a-e).
proizvo─Ĺa─Źa proizvoda ├Ę svaka fizi─Źka ili pravna osoba koja profesionalno razvija, proizvodi, pretvara, ula┼że, prodaje ili proizvodi proizvedene koli─Źine (V. umjetnost. 183, co. 1).
Ovaj oblik odgovornosti naziva se produ┼żen jer pokriva cijeli ┼żivotni ciklus proizvoda i ne zamjenjuje, ve─ç se dodaje odgovornosti za upravljanje otpadom, koje ve─ç pru┼żaART.188, co.1.
Nadalje, uz pravilo navedeno uumjetnost. 178-bis radi se o tome produ┼żiti oblik odgovornosti koji ve─ç postoji za odre─Ĺene sektore, kao ┼íto su ambala┼ża i elektri─Źna i elektroni─Źka oprema (─Źije je posebno zakonodavstvo rezervirano za EU) co. 2) na proizvode op─çenito.
Me─Ĺutim, prognoza je do danas ostala neispunjena.
Osim specifi─Źnog sadr┼żaja koji ─çe imati spomenuti propisi, njihova svrha mora biti da proizvo─Ĺa─Źi budu odgovorni za utjecaj njihovih proizvoda na okoli┼í tijekom njihovog ┼żivotnog ciklusa, ─Źak i kada on postane otpad, kako bi se sprije─Źila proizvodnja otpada samom, poticanjem stvaranja proizvoda s manje i manje utjecaja, kao i provedbom na─Źela tko zaga─Ĺuje pla─ça.
prevencija, kao ┼íto ─çemo uskoro vidjeti, predstavlja najve─çi put prijatelj okoli┼ía u podru─Źju gospodarenja otpadom.

Kriteriji prioriteta u gospodarenju otpadom

posude za odvojeno skupljanje otpada

Zapravo, zakonodavac, uvijek na valu europske nominacije, ukazuje na hijerarhiju na─Źina na koje se treba pridr┼żavati.
Referentni standard u tom pogledu je onaj sadr┼żan uumjetnost. 179, to─Źno odre─Ĺeno prioritetnih kriterija u gospodarenju otpadom.
Kriteriji prioriteta koje ozna─Źavaumjetnost. 179, co.1 oni su:
a) prevencija;
b) priprema za ponovnu uporabu;
c) recikliranje;
d) obnavljanje drugih vrsta, na primjer povrat energije;
e) odlaganje.
Redoslijed prioriteta pokazuje, u opadaju─çem redoslijedu, najbolje ekolo┼íke opcije: stoga po─Źinjemo od sprje─Źavanja otpada, koji je, kao ┼íto je ve─ç spomenuto, najvi┼íe prijatelj okoli┼ía, a zavr┼íava odlaganjem, ┼íto je naj┼ítetnije.
Stoga se moraju poticati one mjere koje poti─Źu, sukladno navedenom prioritetu i na─Źelima koji su u njima utvr─Ĺeni ─îlanci. 177, stavcima 1 i 4. t, e 178, najbolji ukupni rezultat izme─Ĺu zdravstveni, socijalni i ekonomski u─Źinci, uklju─Źuju─çi tehni─Źku izvedivost i ekonomsku izvedivost (V. umjetnost. 179, co.2).
Me─Ĺutim, predvi─Ĺena je mogu─çnost odstupanja: u stvari za pojedina─Źnih tokova otpada mogu─çe je iznimno, odstupaju─çi od redoslijeda prioriteta... ako je to opravdano, u skladu s na─Źelom predostro┼żnosti i odr┼żivosti, na temelju posebne analize ukupnih u─Źinaka proizvodnje i upravljanja tim otpadom, kako s ekolo┼íkog aspekta i zdravlja, u smislu ┼żivotnog ciklusa, koji u smislu dru┼ítvenih i ekonomskih, uklju─Źuju─çi tehni─Źku izvedivost i za┼ítitu resursa (V. umjetnost. 179, co.3).
Nadalje se to precizira u skladu s hijerarhijom obrade otpada, mjere usmjerene na oporabu otpada kroz pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili bilo koji drugi postupak oporabe materijala preuzimaju se s prioritetom nad korištenjem otpada kao izvora energije (V. umjetnost. 179, co.6).
Javna uprava stoga mora usvojiti inicijative i mjere navedene u ─Źlanku iu nazna─Źenim uputama.

Prevencija otpada

Kao ┼íto je spomenuto, otpad se prvo mora smanjiti uzvodno: ┼íto su manje proizvedeni, to je bolje; cilj smanjenja ┼ítetnosti otpada tako─Ĺer se mora uzeti u obzir.
Me─Ĺu mjerama koje je ─Źlanak naveo javnim upravama, spominjemo nedavnu novost uvedenu s novom stavak 1.-sept Dell 'umjetnost. 180 od L. n. od 28. prosinca 2015. godine, ovaj paragraf poti─Źe kompostiranja organski otpad na mjestu proizvodnje i osigurava da se: asvrhe smanjenja proizvodnje organskog otpada i utjecaja na okoli┼í koji proizlaze iz njegovog upravljanja, Ministarstvo okoli┼ía, regija i op─çina poja─Źati postupci kompostiranja organskog otpada na samom mjestu proizvodnje, kao ┼íto su kompostiranje i kompostiranje, uklju─Źuju─çi i alate za planiranje i da op─çine mogu primijeniti smanjenje poreza na otpad onima koji usvoje ove prakse smanjenja otpada.

Ponovna uporaba i priprema za ponovnu uporabu

Materijal koji se mo┼że reciklirati

Ponovna upotreba proizvoda i priprema za ponovnu uporabu otpada su drugi na─Źin, u skladu s utjecajem na okoli┼í.
ponovo upotrijebiti Definiran je kao svaka operacija kojom se proizvodi ili komponente koje nisu otpad ponovno koriste za istu svrhu za koju su dizajnirani (V. umjetnost. 183, co.1, lett. r), dok je priprema za ponovnu uporabu ├Ę operacije kontrole, ─Źi┼í─çenja, demonta┼że i popravka kojima se proizvodi ili komponente proizvoda koji su postali otpad pripremaju na takav na─Źin da se mogu ponovno koristiti bez prethodne obrade (V. umjetnost. 183, co.1, lett. q).
Saumjetnost. 180-bis I u ovom slu─Źaju, javne uprave su du┼żne usvojiti instrumente za postizanje cilja, navode─çi primjere mjera koje treba poduzeti.
U tom smisluArt.180-bis, co.1-bis to sugerira Op─çine tako─Ĺer mogu identificirati prikladne prostore u sabirnim centrima na koje se odnosi─îlanak 183, stavak 1. t, slovo mm), za privremenu izlo┼żbu, namijenjenu razmjeni izme─Ĺu privatnih osoba, rabljene i radne robe koja je izravno prikladna za ponovnu uporabu.
U sabirnim centrima mogu se tako─Ĺer 'identificirati posebna podru─Źja koja se koriste za deponiranje prije prikupljanja otpada za pripremu za ponovnu uporabu i prikupljanje robe za vi┼íekratnu uporabu.
U sabirnim centrima mogu se tako─Ĺer identificirati podru─Źja posve─çena sprje─Źavanju proizvodnje otpada, s ciljem omogu─çavanja prikupljanja robe koja ─çe se koristiti za ponovnu uporabu, u okviru operacija presretanja i sustava opskrbnog lanca profesionalnih operatera rabljenog vozila koje je ovlastio lokalne vlasti i tvrtke za urbanu higijenu.
Upu─çeni su centri za prikupljanjeumjetnost. 183, co.1, lett. mm su podru─Źja namijenjenaattivita 'prikupljenih raznovrsnim grupiranjem urbanih demanti homogenih frakcija dodijeljenih posjednicima za prijevoz do postrojenja za oporabu i obradu (V. umjetnost. 183, co.1, lett.mm, prvo razdoblje).
Tako─Ĺer, za ponovnu uporabu i pripremu za ponovnu uporabu navodi se dono┼íenje mjera o pro┼íirenoj odgovornosti proizvo─Ĺa─Źa proizvoda (vidi umjetnost. 180-bis, co.2).

Recikliranje i oporaba otpada

otpad

Tako dolazimo do metoda recikliranja i oporabe otpada.
recikliranje ├Ę svaki postupak oporabe kroz koji se otpad obra─Ĺuje kako bi se dobili proizvodi, materijali ili tvari koje ─çe se koristiti za njihovu izvornu funkciju ili u druge svrhe (V. umjetnost. 183, co.1, lett.u).
Dok je oporavak Definiran je kao svaku operaciju ─Źiji je glavni rezultat omogu─çiti korisno djelovanje otpada zamjenom drugih materijala koji bi se ina─Źe koristili za obavljanje odre─Ĺene funkcije ili za pripremu za ispunjavanje te funkcije, unutar postrojenja ili u op─çem gospodarstvu (V. umjetnost. 183, co.1, lett).
A upravo zbog visokokvalitetnog pakiranja i zadovoljavanja kvalitativnih kriterija razli─Źitih sektora recikliranja, koji je reguliran i implementiran odvojeno prikupljanje otpada.
Ciljevi pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje su trenutno: do 2015 odvojeno sakupljanje barem za papir, metale, plastiku i staklo, i gdje je to mogu─çe, za drvo, kao i... mjere potrebne za postizanje sljede─çih ciljeva:
(a) do 2020. priprema za ponovnu uporabu i recikliranje otpada, kao ┼íto su, barem, papir, metali, plastika i staklo iz ku─çanstava, a mo┼żda i iz drugih izvora, u mjeri u kojoj su takvi tokovi otpada sli─Źni doma─çih, ukupno ─çe se pove─çati na najmanje 50% te┼żine;
(b) do 2020. priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i druge vrste oporabe materijala, uklju─Źuju─çi punjenje pomo─çu otpada kao zamjenu za druge materijale, neopasnog gra─Ĺevinskog otpada i otpada od ru┼íenja, osim prirodnog materijala definirano u to─Źki 17 05 04 popisa otpada, pove─çat ─çe se za najmanje 70 posto u odnosu na te┼żinu.
To─Źka 170504 popisa otpada odnosi se na zemlji┼íta i stijene koji ne sadr┼że opasne tvari (stoga nisu uklju─Źeni u oznaku 170503).
Nadalje, ─Źlanak to propisuje ... 4. Kako bi se olak┼íao ili pobolj┼íao oporaba, otpad se odvojeno prikuplja, gdje je to izvedivo s tehni─Źkog, ekonomskog i ekolo┼íkog stajali┼íta, i ne mije┼ía se s drugim otpadom ili drugim materijalima s razli─Źitim svojstvima.
5. Za frakcije komunalnog otpada koje podlije┼żu odvojenom skupljanju namijenjenom recikliranju i oporabi, slobodan promet na nacionalnom teritoriju uvijek je dopu┼íten preko tijela ili tvrtki registriranih u odgovaraju─çim kategorijama nacionalnog registra upravitelja za za┼ítitu okoli┼ía... kako bi se potaklo ┼íto je vi┼íe mogu─çe njihov oporavak koji privilegira na─Źelo blizine objekata za oporavak.

Zbrinjavanje otpada

plasti─Źni otpad

Kona─Źno sti┼żemo do odlaganja, to jest, na primjer, ali ne samo na odlagali┼íte.
├ł zbrinjavanje: svaka operacija osim obnavljanja, ─Źak i kada operacija ima sekundarnu posljedicu povrat tvari ili energije.
Nell 'Prilog B Dio IV N.152 je prijavljen nepotpun popis operacija zbrinjavanja.
Odlaganje se temelji na gore navedenim piramidama prioriteta predstavlja preostalu fazu gospodarenja otpadom, podlo┼żno provjeri od strane nadle┼żnog tijela o tehni─Źkoj i ekonomskoj nemogu─çnosti provo─Ĺenja postupaka oporabe iz ─Źlanka 181. (umjetnost. 182, co.1).
Ta se provjera mora ticati dostupnost tehnika razvijenih na skali koja omogu─çuje njihovu primjenu u ekonomski i tehni─Źki valjanim uvjetima unutar relevantnog industrijskog sektora, uzimaju─çi u obzir tro┼íkove i koristi, bez obzira na to primjenjuju li se ili proizvode na nacionalnoj razini, pod uvjetom da se mogu pristupiti razumnim uvjetima (umjetnost. 182, co.1).
tako─Ĺer Otpad koji se ┼íalje za kona─Źno zbrinjavanje mora se smanjiti u najve─çoj mogu─çoj mjeri prema masi ili volumenu, pove─çanjem aktivnosti spre─Źavanja i ponovne uporabe, recikliranja i oporabe te osiguravanjem, tamo gdje je to mogu─çe, prioriteta za one neobra─Ĺene otpadne tvari nastale u podru─Źju recikliranja ili oporabe (umjetnost. 182, co.2).
Neopasne urbane hemodele ne mogu se zbrinjavati u regijama koje nisu proizvedene; takvo je op─çe pravilo, jer su ionako ionako ne dovode─çi u pitanje bilo koje regionalne ili me─Ĺunarodne sporazume, ako to zahtijevaju teritorijalni aspekti i tehni─Źka i ekonomska mogu─çnost za postizanje optimalnih razina korisnika (V. umjetnost. 182, co.3) iu svakom slu─Źaju, rezervirani su za izvanredne situacije uzrokovane elementarnim nepogodama za koje je progla┼íeno izvanredno stanje civilne za┼ítite (V. umjetnost. 182, co. 3a).
U skladu s odredbama sadr┼żanim u. T Zakonodavni dekret od 11. svibnja 2005, br. 133, stvaranje i upravljanje novim spalionice oni se mogu odobriti samo ako postupak relativnog izgaranja jam─Źi visoku razinu energetske obnove.
Utvr─Ĺujemo da je u stvarnosti D. Lgs. 133 iz 2005 (sastavni dio provedbe. t Direktiva br. 2000/76 / EZ na spaljivanje otpada) ukinut, s u─Źinkom od 1. tsije─Źnja 2016. t N.Lgs. 46/2014 (provedba Direktiva 2010/75 / EU) koji je tako─Ĺer ugradio pravila o spalionicama u isti kodeks za┼ítite okoli┼ía.
tako─Ĺer djelatnosti zbrinjavanja otpada ure─Ĺuju se prema odredbama. t Zakonodavna uredba 13. sije─Źnja 2003, br. 36, provedbom Direktive 1999/31 / EZ (vidi art. 182, co.5).
┼áto se ti─Źe raspolaganje otpada drena┼ża, nije dopu┼íteno, ─Źak i ako je otpad isjeckan, uz iznimku organskog otpada koji potje─Źe iz otpada od hrane tretiranog sredstvima za odlaganje otpada hrane koja svoju masu smanjuje na fine ─Źestice, nakon ┼íto je verificirala postojanje sustava za pro─Źi┼í─çavanje od strane integriranog operatera vodoopskrbe, ┼íto osigurava adekvatne informacije i javnosti o planu podru─Źja u kojima se nalaze ti sustavi.
Instalaciju opreme trgovac na malo priop─çava voditelju vodnih usluga, koji kontrolira njegovu distribuciju na cijelom teritoriju (V. ─îlanci. 107, co.3 i 182).
Kona─Źno s nedavno dodanim stavkom (s oznakom D. L. br. 91/2014) navedeno je da djelatnosti grupiranja i spaljivanja u malim hrpama iu dnevnim koli─Źinama koje ne prelaze tri metra po hektaru biljnog materijala iz stavka 1. t─îlanak 185. stavak 1., to─Źka f)koje se provode na mjestu proizvodnje, predstavljaju uobi─Źajene poljoprivredne prakse dopu┼ítene za ponovnu uporabu materijala kao gnojiva ili pobolj┼íiva─Źa tla, a ne aktivnosti gospodarenja otpadom.
U vremenima najve─çeg rizika od po┼żara u ┼íumama, koje progla┼íavaju regije, izgaranje poljoprivrednih i ┼íumskih biljnih ostataka je uvijek zabranjeno. Op─çine i druge uprave nadle┼żne za pitanja okoli┼ía imaju pravo obustaviti, odgoditi ili zabraniti izgaranje materijala navedenog u ovom stavku na otvorenom u svim slu─Źajevima kada postoje nepovoljni meteorolo┼íki, klimatski ili okoli┼íni uvjeti iu svim slu─Źajevima u kojima takva aktivnost mo┼że proizvesti rizike za javnu i privatnu inkolumitu 'i za ljudsko zdravlje, s posebnim osvrtom na po┼ítivanje godi┼ínjih razina finog praha (PM10).
Odre─Ĺujemo, za ve─çu jasno─çu, biljni materijal na koji se odnosi─îlanak 185, stavak 1. t, slovo f) oni su: fekalne materije, ako ih ne pokriva stavak 2. t, slovo b)slame, ko┼ínje i rezidbe, kao i drugi neopasni prirodni poljoprivredni ili ┼íumski materijali koji se koriste u poljoprivredi, ┼íumarstvu ili za proizvodnju energije iz te biomase postupcima ili metodama koji ne ┼ítete okoli┼íu ili ugro┼żavaju zdravlje ljudi.

Na─Źela samodostatnosti i blizine

Zbrinjavanje otpada

L 'umjetnost. 182-bis po┼ítuje na─Źela samodostatnost i blizina ┼íto zna─Źi da se mora izvr┼íiti zbrinjavanje nerazvrstanog komunalnog otpada uz kori┼ítenje integrirane i odgovaraju─çe mre┼że postrojenja, uzimaju─çi u obzir najbolje raspolo┼żive tehnike i odnos izme─Ĺu tro┼íkova i ukupnih koristi, kako bi se:
a) ostvarivanje samodostatnosti u zbrinjavanju neopasnog gradskog otpada i otpada iz njegove obrade u optimalnim teritorijalnim podru─Źjima;
b) dopustiti zbrinjavanje otpada i oporabu neraspore─Ĺenog gradskog otpada u jednom od prikladnih objekata bli┼że mjestima proizvodnje ili sakupljanja, kako bi se smanjilo kretanje otpada, uzimaju─çi u obzir geografski kontekst ili potrebu za objektima specijalizirani za odre─Ĺene vrste otpada;
c) koristiti najprikladnije metode i tehnologije kako bi se zajam─Źio visok stupanj za┼ítite okoli┼ía i javnog zdravlja.
2. Na temelju motiviranog zahtjeva regija i autonomnih pokrajina Trento i Bolzano, uredbom ministra okoli┼ía i za┼ítite teritorija i mora, ulazak na nacionalni teritorij otpada namijenjenog spaljivanju mo┼że biti ograni─Źen klasificirani kao objekti za oporabu, ako se utvrdi da bi ulazak takvog otpada rezultirao potrebom za zbrinjavanjem nacionalnog otpada ili postupanjem s otpadom na na─Źin koji nije u skladu s planovima gospodarenja otpadom.
Prijenos otpada u druge dr┼żave ─Źlanice iz ekolo┼íkih razloga tako─Ĺer mo┼że biti ograni─Źen, s postupcima navedenim u prethodnom razdoblju, kako je utvr─Ĺeno u Uredba (EZ) br. T 1013/2006.

Organski otpad

Naposljetku, spominjemo novu odredbu na koju se odnosiumjetnost. 182 ter (tako─Ĺer je ovo predstavio od N.Lgs. 205/2010), u vezi s odvojenim prikupljanjem organskog otpada.
U ovom se ─Źlanku navodi da se mora prikupiti organski otpad s spremnicima za pra┼żnjenje koji se mogu ponovno koristiti ili s vre─çicama koje se mogu kompostirati i koje su certificirane prema UNI EN 13432-2002; ┼ítovi┼íe, ista norma zahtijeva uklju─Źena tijela, svaki za vlastite nadle┼żnosti, da poduzmu mjere za poticanje:
a) odvojeno prikupljanje organskog otpada;
b) tretiranje organskog otpada kako bi se postigla visoka razina zaštite okoliša;
c) korištenje ekološki sigurnih materijala dobivenih od organskog otpada, radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša.



Video: