Propisivanje ropstva

Slu┼żenje, kao i svako drugo pravo, propisano je ako se ono ne ostvaruje najmanje dvadeset godina, osim ako se doti─Źna osoba odrekne propisa.

Propisivanje ropstva

Cantina e servit├╣

ropstvokao ┼íto je poznato, pravo je u┼żivanje na onome ┼íto drugi rade.

Premaumjetnost. 1027 c.c., to sastoji se od te┼żine koja se name─çe fondu za korisnost drugog fonda koji pripada drugom vlasniku.

drugost fonda, korisnost te uska povezanost izme─Ĺu fonda i korisnosti, to su temeljne karakteristike instituta.

Ako je ugovoreno sluge mo┼że biti trajna.

nezainteresiranost prema ostvarivanju prava mo┼że dovesti do togaizumiranje slu┼żenja.

Premaumjetnost. 1073, prvi stavak cu stvari, ropstvo se gasi na recept kad se ne koristi dvadeset godina.

jednom recept je sazrio, ako ne postoji sporazum izme─Ĺu stranaka o njegovom ponovnom pojavljivanju, nu┼żan je razlog da se utvrdi i posljedi─Źno proglasi slu┼żenje.

Na recept i to─Źnije na priznavanje postojanja slu┼żnosti i istodobno odricanje od propisa Kasacijski sud se bavio re─Źenicom br. 18425 od 1. kolovoza pro┼íle godine.

┼ápilja svjetlo slu┼żnost

U doktrini je to zapravo potvr─Ĺeno ropstvo je tipi─Źno desno od atipi─Źnog sadr┼żaja (vidi D.Minussi, Property - Posjedovanje - Royal Rights, Simone izdanja, 2009).

Vrijedi se prisjetiti onoga što se podrazumijeva korisnost.

Prema vrhovni sud pojam utilitas, shva─çen kao konstitutivni element unaprijed odre─Ĺene slu┼żnosti, ne mo┼że se odnositi na subjektivne i vanjske elemente koji se odnose na osobnu aktivnost vlasnika dominantnog fonda, ali se mora ispravno pratiti do jedinog cilja i stvarnog temelja same korisnosti, kako na aktivnoj, tako i na pasivnoj strani, budu─çi da bi ona trebala predstavljati izravnu prednost dominantnog fonda kao sredstvo za njegovo najbolje kori┼ítenje. (U ovom predmetu, UO, navode─çi na─Źelo prava navedenog u maksimi, potvrdio je presudu suda o zaslugama s kojom je isklju─Źena priroda ropstva u vezi s dijelom fonda za koji se tvrdilo da je slu┼żbenik vlasnik fonda finitimo isklju─Źivo u svrhu povla─Źenja vode iz izvora smje┼ítenog u drugom mjestu, u vlasni┼ítvu tre─çih osoba, te bez kapaciteta za navodnjavanje ili odredi┼íte za opskrbu vodom navedenog fonda) (Cass. 22. listopada 1997. br. 10370).

U biti, podaci dva fonda u vlasni┼ítvu razli─Źitih ljudi, mo┼że govoriti o slu┼żnosti svaki put kad je utilitas usko povezan s fondom.

u slu─Źaj rije┼íen presudom koja se ispitujepostojala je slu┼żbenost pod nazivom ┼ípiljsko svjetlo: u praksi dugo vremena podrum je svjetlo od proreza na zidu i dugo vremena, kako bi recept postao zreli, da je pukotina ostala pokrivena.

Propisivanje slu┼żbenika i izjava stranaka

Riconoscimento della servit├╣

jer je oti┼íao jer, prema jednom dijelu, onom koji je tra┼żio vra─çanje u slu┼żbu, ukratko, vlasnici dominantnog fonda, sada┼ínji vlasnik fonda za sluge, odrekli su se propisa kojim se priznaje postojanje ropstva.

vlasnik slugenaprotiv, smatrao je da se priznavanje njegovog dijela postojanja prava ne mo┼że smatrati pre┼íutnim odricanjem od ropstva budu─çi da nije ni znalo za postojanje uzroka izumiranja zakona.

Kasacijski sudnakon ┼íto su u ┼żalbenom postupku prihva─çeni razlozi vlasnika posluga, prihvatio je argumente vlasnika sluge.

To ─Źitamo u re─Źenici dok priznavanje prava druge osobe na prekid zastare (─Źlanak 2944 Gra─Ĺanskog zakonika), predstavlja izjavu o znanosti, ali se odricanje od propisa nadopunjuje pregovara─Źkim aktom kojeg karakterizira izra┼żavanje ┼żelje da se definitivno rije┼íi njihovo pravo na osloba─Ĺanje od obveze (vidi okvir br. 5982 od 15/03/2007: subjekt koji priznaje prava drugih, daje izjavu o znanosti, a ne pregovara─Źki ─Źin iz isklju─Źivo prekidnih u─Źinaka istog propisa, s pravom suprotne strane, naprotiv, razli─Źitu instituciju odricanja od propisa karakterizira manifestacija pregovaranje ─çe s kona─Źnom odlukom odbaciti i imati za cilj pravo na osloba─Ĺanje od obveze ispunjenja: iz toga slijedi da priznanje ne primjenjuje pravila pravnog posla diktirana u smislu volje i zastupanja).

Iz toga slijedi neadekvatnost obrazlo┼żenja kazne koja nije utvrdila je li optu┼żeni bio svjestan u vrijeme kupnje (i za ono ┼íto vrijedi, pristanak koji je dao njegovom stanaru za ponovno otvaranje svjetla), sazrijevanja roka ograni─Źenja ropstva, posebno uzimaju─çi u obzir da i deklaracija i pona┼íanje (...) samo po sebi slu┼że za poznavanje ropstva, ali ne i za propisivanje.

Priznavanje prava slu┼żenja i odricanja od zastare

Uklju─Źena su dva pravila:umjetnost. 2937 c.c. i struku. 2944 c.c..

U umuumjetnost. 2944 c.c., registrirani Prekid zbog priznanja:

Razdoblje zastare prekida se priznavanjem prava od strane osobe protiv koje se pravo mo┼że potra┼żivati.

L 'umjetnost. 2937 c.c.. ┼áto se ti─Źe Odricanje od recepta, glasi:

Tempo e servit├╣

Oni koji ne mogu valjano raspolagati pravom ne mogu se odre─çi zastare.

Odre├▒ivanje recepta mo┼że se izvr┼íiti samo kada je zavr┼íeno.

Odricanje mo┼że proiza─çi iz ─Źinjenice nespojive s voljom da se koristi recept.

Dva koncepta, prekid i odricanje, oni su vrlo razli─Źiti i stoga pravila djeluju u dva razli─Źita vremena, to jest, ovisno o tome je li nastupila zastara (─Źlanak 2937. st.) ili ne (─Źlanak 2944 Gra─Ĺanskog zakonika).

Ukratko, re─çi Znam za postojanje ropstvato ne zna─Źi automatski re─çi Znam za postojanje ropstva, znam da je izumrla na recept, ali sam se odrekao samog recepta.

Sve mora biti pa┼żljivo procijeniti a to nije u─Źinjeno u ovom predmetu: Vrhovni sud je rje┼íenjem poni┼ítio rje┼íenje.



Video: