Ukr┼ítanja u perimetralnim zidovima i razli─Źite mogu─çnosti modifikacije ovisno o stanju mjesta

Zidovi perimetra, kao zajedni─Źki dijelovi zgrade u vi┼íestambenoj zgradi, mogu se koristiti od strane vi┼íestambenih zgrada u njihovu korist, ali u skladu sa specifi─Źnim pravilima

Ukr┼ítanja u perimetralnim zidovima i razli─Źite mogu─çnosti modifikacije ovisno o stanju mjesta

Zidovi perimetra

zidovi perimetra zgrada u kondominiumu, kao ┼íto ka┼że ista rije─Ź, su oni artefakti koji ograni─Źavaju prostore uklju─Źene u njih. S obzirom na to definicija perimetralnog zida vidljivo je da se isto mo┼że podudarati s onim grani─Źnog zida, odnosno zida koji ima funkciju odre─Ĺivanja odre─Ĺenog svojstva.

Prijelaz preko zida

Mo┼że, re─Źeno je, ali ne smije; razlog?
Vrlo je mogu─çe da je vanjski zid vi┼íestambena zgrada nije tako─Ĺer grani─Źni zid cijele stambene zgrade.
─îesto, zapravo, izme─Ĺu zgrade i javne ulice nalaze se mali prostori namijenjeni dvori┼ítu, parkirali┼ítu ili, u svakom slu─Źaju, prolazima koji udaljavaju obodni zid od stvarnog granica izme─Ĺu privatne imovine (kondominij) i javne imovine.
Mo┼że se dogoditi i to izme─Ĺu vanjski zid i javna cesta postoji privatni prostor - uvijek u kondominijumu - ali nijedan grani─Źni zid nije ispravno rekao.
zidovi perimetra oni nisu posebno spomenuti u struci. 1117 c.c. na popisu - ali samo kao primjer - zajedni─Źkim dijelovima zgrade.
Upravo je ova primjerna priroda popisa omogu─çila da se utvrdi eta┼żno vlasni┼ítvo neke robe (mislim na zajedni─Źke vrtove).
To─Źno zidovi perimetraKasacijski je sud potvrdio da i oni u hipotezama u kojima nemaju prirodu i funkciju glavnih zidova, jer razgrani─Źavaju natkrivenu povr┼íinu zgrade, utvr─Ĺuju─çi tako njezinu volumetrijsku dosljednost i zato ┼íto imaju funkciju za┼ítite. termalni i atmosferski agensi, koji ocrtavaju arhitektonski oblik, smatraju se zajedni─Źkim dijelovima me─Ĺu svim eta┼żnim zemlji┼ítima iu dijelovima koji su u skladu s jedinstvenim i ekskluzivnim imovinskim planovima i kada su smje┼íteni u polo┼żaj, napredni ili unatrag, a ne podudaraju se s vanjskim obodom postoje─çih zidova perimetra u skladu s ostalim katovima, kao ┼íto se obi─Źno doga─Ĺa za potkrovlje (Kasacijski sud od 21. velja─Źe 1978., br. 839, u Kasaciji od 2. o┼żujka 2007., br. 4978).
Ova razlika izme─Ĺu vanjski zid i grani─Źni zid ispravno je rekao da se radi o bilo ─Źemu, a ne o razlikovanju koje se provodi samo za opisne svrhe, ali tako─Ĺer omogu─çuje procjenu ina─Źe bilo kakvih intervencija u izgradnji koje bi kondomini mogli obaviti na tim artefaktima.
Ulazimo u detalj.

Prelazite zidove koji su tako─Ĺer grani─Źni zidovi s drugim objektima

Zakon je legitiman pona┼íanja kondominijuma da stavite u komunikaciju dva svojstva koja se nalaze u razli─Źitim zgradama, otvorite prolaz na perimetralnom zidu zgrade?
Upravo je to, u biti, jedna od onih hipoteza u odnosu na koje se mo┼że postaviti problem zakonitosti takvog pona┼íanja.
Zapravo, ako ne ┼żelite hipotezu da arbitra┼że prelazeProsje─Źnom civilu je te┼íko odlu─Źiti se probiti kroz zid kako bi prisilno priklju─Źio imovinu druge osobe na vlastitu.
Problem nastaje zato ┼íto postoji pravilo gra─Ĺanskog zakonikaumjetnost. 1102koji svim eta┼żnim stanovima legitimira kori┼ítenje zajedni─Źkih dobara za njihovu osobnu korist, pod uvjetom da se to radi uz puno po┼ítovanje jednakih prava ostalih suvlasnika i da uporaba nije ┼ítetna za odredi┼íte i stabilnost zgrade (Vrhovni sud je pro┼íirio granice i na zabranu izmjene arhitektonski ukras zgrade).
To je dobro, u usporedbi sa slu─Źajevima kao ┼íto je onaj opisan gore Kasacijski sud izgovarano je mnogo puta iu su┼ítini uvijek u istom smislu. L 'otvaranje prolaza na obodnom zidu ┼íto omogu─çuje da se komunicira vlasni┼ítvo nad eta┼żnim zemlji┼ítem s drugim objektom koji se vra─ça, ali u drugoj zgradi, da se smatra nelegitimnim.
Razlog le┼żi u mogu─çim posljedicama na zajedni─Źko vlasni┼ítvo, tj vanjski zid a time i prava svakog stana u odnosu na ovo dobro.

Prozori u stambenoj zgradi

Zapravo, kako je navedeno u re─Źenici, taj na─Źin kori┼ítenja zajedni─Źkog dijela zgrade podrazumijeva prijenos u korist osoba koje nisu povezane s eta┼żnim prostorom u┼żivanja u op─çem dobru, a tako─Ĺer mijenja svoje odredi┼íte, budu─çi da se na taj na─Źin postavlja te┼żina na obodni zid koji dovodi do ropstva, za koje je potreban pisani pristanak svih sudionika u eta┼żnom vlasni┼ítvu (Cass. 5. travnja 2011. n. 7748).
Dakle: otvoriti vrata na obodnom zidu radi stavljanja u komunikaciju dvije imovine iste osobe, od kojih je jedna u drugoj zgradi, predstavlja nezakonitu uporabu prema ─Źl. 1102 c.c.
Za razliku od slu─Źaja u kojem jedan od kondominija (ili istog sklopa) odlu─Źuje o otvaranju rupe na obodnom zidu koji je tako─Ĺer grani─Źni zid s autocestom: u ovom slu─Źaju legitimnost se mora procijeniti u odnosu na sigurnost, pristojnost, stabilnost i pravo na jednako kori┼ítenje, ali svakako ne u odnosu na odredi┼íte, jer je funkcija grani─Źnog zida ograni─Źiti i zatim regulirati pristup nekretnini.
U odnosu na jednako kori┼ítenje uobi─Źajenih stvari sukladno ─Źl. 1102 c.c. korisno je odrediti da se to treba smatrati istovjetnim i suvremenim pravom kori┼ítenja, jer pravilo koje je diktirao upravo spomenuti ─Źlanak nije zna─Źilo da svakoj eta┼żnoj zajednici pru┼żi mogu─çnost najintenzivnije upotrebe zajedni─Źkih dijelova voditi ra─Źuna da svaka uporaba bude kompatibilna s onim ┼íto drugi mogu u─Źiniti; ono ┼íto se s vremena na vrijeme procjenjuje s obzirom na pojedina─Źni slu─Źaj je ispravna ravnote┼ża izme─Ĺu potreba svih, uvijek imaju─çi na umu da u kondominijim odnosima postoji na─Źelo solidarnosti (vidi u tom smislu, me─Ĺu mnogim drugim, Cass. 5. listopada 2009., br. 21.256).

Prozori i vrata na obodnim zidovima

┼áto se doga─Ĺa ako radite na otvaranjuna primjer prozori (kao ┼íto su svjetla ili pogledi, vidi ─Źlanak 900 c.c.) ili francuski prozori kako bi interijeru dali vi┼íe zraka i svjetline ili u svakom slu─Źaju stvorili novi pristup njihovom balkonu ili vrtu njihove ekskluzivne imovine ili kondominijuma?
I u ovom slu─Źaju radi se o tome procijeniti legitimnost kori┼ítenja op─çeg dobra sukladno ─Źl. 1102 c.c. I to nije sve: budu─çi da su to djela koja su tako─Ĺer incidentna na ekskluzivnom vlasni┼ítvu, moramo se pozvati i na umjetnost. 1122 c.c., da u razmatranju legitimnih djela kondominijuma na njenoj imovini - legitimnoj i ne podlo┼żnoj eta┼żnoj dozvoli, ali jednostavnoj komunikaciji - zahtijeva od njega da intervenira u skladu sa sigurno┼í─çu, stabilno┼í─çu i pristojno┼í─çu same zgrade.
Tijekom vremena sudske prakse zauzele su brojne stavove u najširem smislu (Kasacijski sud, Sudovi, Upravni suci itd.).
Rezultat ona je uvijek ista: ta su otvaranja legitimna pod uvjetom da su u skladu s odredbama navedenim u ─Źl. 1102 i 1122 c.c.
Sud u Salernu, s re─Źenicom n. 67 od 8. sije─Źnja 2016., podsjetio je da vlasnici nekretnina mogu koristite zajedni─Źke zidove, u dijelovima koji im odgovaraju, pod uvjetom da se na ovom fakultetu primjenjuju odredbe ─Źlanaka 1102 i 1122 bakalar. civ., ne utje─Źe na stabilnost i arhitektonsku dekoraciju zgrade ili vlasni┼ítvo pojedinih eta┼żnih ku─ça te se stoga treba smatrati legitimnim, unutar tih granica, ako je potrebno, otvaranje jednog ili vi┼íe prozora ili vrata u stanovima ┼íirenje ─Źak i oni koji ve─ç postoje.
U prilog tom stajali┼ítu, sud u Kampaniji je citirao prethodne izjave vrhovni sud, me─Ĺu kojima je i re─Źenica n. 5122 od 31. svibnja 1990.



Video: