Propisi i kriteriji za prevladavanje arhitektonskih barijera

Na┼żalost, arhitektonske prepreke jo┼í uvijek predstavljaju jaku granicu za uklju─Źivanje osoba s invaliditetom u civilno dru┼ítvo.

Propisi i kriteriji za prevladavanje arhitektonskih barijera

Što su arhitektonske prepreke?

─îesto ─Źujemo arhitektonske barijere, ali ┼íto su oni konkretno?
Svi ti fizi─Źki elementi ─Źine a granica, jedan te┼íko─ça, a prepreka za ljude iz ograni─Źen kapacitet motora.
Stoga mislimo na one koji ga predstavljaju tjelesni invaliditet da se ne mogu potpuno slobodno kretati samostalno, svaki dan nailaze na mogu─çe prepreke da do─Ĺu do odre─Ĺenog odredi┼íta: stepenice, rampe s prekomjernim nagibom, mala ┼íiroka vrata, povi┼íene ru─Źke ili tipke, itd.
Sve ┼íto nije lako do─çi ili se mo┼że koristiti postaje fizi─Źka prepreka za nositelje privremeni ili trajni hendikep.

Razbijanje prepreka

Razbijanje prepreka

Arhitektonske prepreke kod ku─çe

Arhitektonske prepreke kod ku─çe

Slomiti doma─çe prepreke

Slomiti doma─çe prepreke

Uklanjanje arhitektonskih barijera

Uklanjanje arhitektonskih barijera

Invaliditet i arhitektonske prepreke

Invaliditet i arhitektonske prepreke

Osim toga barijere Va┼żno je spomenuti i one fizi─Źke komunikacija: zapravo odsutnost zvu─Źni signali, osim vizualnih, ili reljefima ili informacijama (Brailleovo pismo) predstavlja komunikacijsku granicu za slijepe.
Ukratko, s obzirom na socijalnu uklju─Źenost i razbijanje bilo koje vrste barijere, vrlo je va┼żno poku┼íati osmisliti okru┼żenja, staze, ku─çe, imaju─çi u vidu psihomotorne granice.
Me─Ĺutim, zdrav razum nije dovoljan: u adaptaciji ili dizajniranju novih prostora treba se pozvati na zakonodavstvo o arhitektonskim preprekama, Zakon br. 13 od 9. sije─Źnja 1989

Odredbe kojima se olakšava prevladavanje i uklanjanje arhitektonskih barijera u privatnim zgradama.

Tek tada, krajem osamdesetih godina, na┼ía zemlja ima zakonodavno tijelo inherentno ovom pitanju i, na┼żalost iz tog razloga, mnoge zgrade i prostori stvoreni prije tog datuma jo┼í uvijek nisu adekvatni i ne mogu se koristiti svima.
Unato─Ź tome, tijekom godina u─Źinjeno je mnogo kako bi se uklonile te prepreke, toliko da se danas, osim ┼íto govori o jednostavnom ru┼íenju barijera, danas govorimo o Dizajn za sveili dizajn namje┼ítaja, predmeta, elemenata koji su rezultat psihomotornih studija, upravo da bi se svima, ─Źak i osobama s invaliditetom, omogu─çio dostojanstven i vrlo udoban ┼żivot.
Ali nastavimo korak po korak.

Arhitektonske barijere: Zakon 13/1989

Zakon, koji se sastoji od 12 ─Źlanaka, sadr┼żi minimalne naznake za projektiranje i obnovu zgrada prema kriterijima pristupa─Źnosti, prilagodljivosti i dostupnosti.
U ─Źlanku. 3 je bolje specificirano da:

Me─Ĺutim, dizajn mora sadr┼żavati:
a) tehni─Źke mjere prikladne za ugradnju mehanizama za pristup gornjim katovima, uklju─Źuju─çi stube;
b) prikladan pristup zajedni─Źkim dijelovima zgrada i pojedina─Źnim jedinicama nekretnina;
c) najmanje jedan pristupni nivo, rampe bez koraka ili prikladna sredstva za podizanje;
d) ugradnja, u slu─Źaju zgrada s vi┼íe od tri razine iznad zemlje, lift za svako glavno stubi┼íte do kojeg se mo┼że do─çi rampama bez koraka.

Drugi vrlo va┼żan aspekt koji treba istaknuti jest da u slu─Źaju potrebe za radom smanjite barijere u Hrvatskoj vi┼íestambene zgrade to jezbor da odlu─Źi o pitanju, ali u slu─Źaju da odbije obaviti posao, podnositelj zahtjeva mo┼że intervenirati kako bi prevladao prepreke, s tro┼íkovima na vlastiti tro┼íak.
Ali tko ukazuje na kriterije, minimalne dimenzije i sve ostalo ┼íto je potrebno za uklju─Źivi dizajn?
Za pru┼żanje podataka i recepata je Uredba ministra javnih radova 14. lipnja 1989., br. 236,

Tehni─Źki preduvjeti potrebni za jamstvo dostupnosti, prilagodljivosti i dostupnosti privatnih zgrada i javnih stambenih objekata, u svrhu prevladavanja i uklanjanja arhitektonskih barijera. nedefiniran


Prepreke i poteškoće


Upravo ova ministarska uredba daje preciznu definiciju arhitektonskih barijera i to ─Źini u ─Źlanku 2, navode─çi da je:

a) fizi─Źke prepreke koje su izvor nelagode za mobilnost svakoga, a posebno onih koji, iz bilo kojeg razloga, imaju smanjenu ili ometenu fizi─Źku sposobnost u trajnom ili privremenom obliku;
b) prepreke koje ograni─Źavaju ili sprje─Źavaju svakoga od prikladne i sigurne uporabe dijelova, opreme ili komponenti;
c) nedostatak trikova i upozorenja koja omogu─çuju orijentaciju i prepoznavanje mjesta i izvora opasnosti za svakoga, a posebice za slijepe, za slabovidne i za gluhe.

Uglavnom koncept uklju─Źivosti u osnovi ovog pravila nalaze se podaci, indikacije i propisi koji se trebaju usvojiti tijekom projektiranja i obnove javnog i privatnog okru┼żenja.
Ona se u osnovi temelji na tri kriterijau to vrijeme inovativni, koji omogu─çuju kori┼ítenje prostora; oni su:pristupa─Źnost, visitability iprilagodljivost.

Dostupnost kao prevladavanje arhitektonskih barijera

U ─Źlanku. 2 slovo G, jedan definirapristupa─Źnost kao ┼íto su:

mogu─çnost, ─Źak i za osobe s smanjenim ili ote┼żanim motornim ili senzornim sposobnostima, da do─Ĺu do zgrade i njezinih pojedina─Źnih nekretnina i ekolo┼íkih jedinica, da lako u─Ĺu i koriste prostore i opremu u uvjetima odgovaraju─çe sigurnosti i autonomije.

Predstavlja najvišu razinu korištenja prostora.
Da bismo razumjeli ono o ─Źemu se govori, treba se pozvati na ─Źlanak 4. koji precizno definira kriterije podijeljene s komponente i ekolo┼íke jedinice; dakle, odnosi se na vrata, prozore, fiksni namje┼ítaj, stepenice, horizontalne staze, dizala kao i vanjske prostore s podovima, stazama, putokazima, parkirali┼ítima itd.
Gotovo svi elementi ili okru┼żenja odnose se na funkcionalne specifikacije, sadr┼żane u ─Źlanku 8., na koje se mogu obratiti dizajneri i korisnici.

Razbijanje prepreka


Na primjer, govorimo o tome vrata odre─Ĺeno je da ga moraju imati neto svjetlo 80 cmkao ┼íto je dopu┼ítanje prolaska invalidskih kolica, kao i ru─Źke postavljena na cca 90 cm na takav na─Źin da ih mogu koristiti dok sjede.
Govoreći umjesto prevladavanja nagiba, kako u zatvorenim tako i na otvorenim prostorima, rampe oni predstavljaju idealno rješenje: oni ga ne smiju imati nagib više od8% s minimalnom širinom od 0,90 cm za prolaz korisnika i 1,50 m za tranzit dva.

Posje─çenost kao prevladavanje arhitektonskih barijera

U ─Źlanku 2. slovo H definirano je visitability:

mogu─çnost, tako─Ĺer od strane osoba sa smanjenom ili ote┼żanom motori─Źkom ili senzornom sposobno┼í─çu, da pristupe prostorima odnosa i barem jednoj toaletnoj slu┼żbi svake nekretnine. Prostori dnevnih i blagovaonica u smje┼ítajnom objektu i radnog, uslu┼żnog i sastajali┼íta, u kojima gra─Ĺanin stupa u vezu s izvr┼íenom funkcijom.

Doma─çe prepreke


Stoga je pitanje a smanjena razina uporabe ┼íto u svakom slu─Źaju dopu┼íta temeljne odnose.
U ─Źlanku. 5 kriteriji za dizajn koji omogu─çuju posjetljivost su bolje specificirani, opisuju─çi karakteristike stanova, soba za sastanke, smje┼ítajnih objekata i drugih mjesta otvorenih za javnost.
Primjerice, ┼íto se ti─Źe rezidencija, zahtjev je zadovoljen kada je barem dnevni boravak / kuhinja, wc i staze koje ih povezuju upotrebljiva osoba s smanjenom pokretljivo┼í─çu.

Prilagodljivost kao prevladavanje arhitektonskih barijera

U ─Źlanku. 2 slovo I je definirano prilagodljivost:

sposobnost promjene vremena izgra─Ĺenog prostora uz ograni─Źene tro┼íkove, kako bi ga u potpunosti i lako koristili ─Źak i osobe s smanjenom ili ote┼żanom motori─Źkom ili senzornom sposobno┼í─çu.

U osnovi, rije─Ź je o instalacijama stubi┼ínih liftova, platformi za podizanje ili sustava koji malim transformacijama ─Źine iskoristive prostore.

Uklanjanje arhitektonskih barijera

Poticaji i sredstva zarazbijanje arhitektonskih barijera

Na┼żalost, provedba intervencija ─Źiji je cilj razbijanje postoje─çih prepreka ─Źesto je mnogo skup i predstavlja nepremostivu granicu za mnoge obitelji.
Kako bi se olak┼íala takva rje┼íenja od vitalne va┼żnosti za neovisnost ili jednostavno kori┼ítenje prostora osoba smanjene pokretljivosti, dr┼żava je uspostavila Ministarstvo javnih radova Posebni fond za uklanjanje i prevladavanje arhitektonskih barijera u privatnim zgradama.
Prvog o┼żujka svake godine, zainteresirane strane se obra─çaju gradona─Źelniku koji u roku od trideset dana od slanja financijskih sredstava dodjeljuje doprinose na temelju ve─çeg iznosa invaliditeta.
Tako─Ĺer treba odrediti i to bonus za obnovu pru┼ża mogu─çnost odbiti 50% radovi usmjereni na uklanjanje arhitektonskih barijera, kao ┼íto su dizala ili teretna dizala, kao i svi oni sustavi koji, kroz tehnologiju i robotiku, osiguravaju unutarnju i vanjsku mobilnost u domu za sve one koji pate od te┼íkih invaliditeta.



Video: