Protokol iz Kyota

Stupio je na snagu tek 16. velja─Źe 2019. nakon odobrenja Rusije i uskoro ─çemo proslaviti ─Źetvrtu godinu njezina stupanja na snagu.

Protokol iz Kyota

Protokol iz Kyota

Poznato me─Ĺunarodni ugovor o globalnom zatopljenju i okoli┼íu, Protokol iz Kyota, potpisan je u japanskom gradu Kyoto, od kojeg je i dobio ime, u Prosinca 1997 iz vi┼íe od 160 zemalja (razne industrijalizirane zemlje nisu htjele ratificirati protokol, uklju─Źuju─çi Sjedinjene Dr┼żave i Australiju).
Stupio je na snagu samo 16. velja─Źe 2005 nakon odobrenja Rusije i uskoro ─çemo proslaviti ─Źetvrtu godinu stupanja na snagu. odluka 2002/358 / EC, od 25. travnja 2002, o odobrenju, u ime Europske zajednice, Protokola iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i zajedni─Źko izvr┼íenje obveza koje iz njega proizlaze.
Me─Ĺunarodni ugovor, potpisan u kontekstu Okvirna konvencija o klimatskim promjenama, za ridentifikacija emisija CO2 u atmosferu.
Sve zemlje su prepoznale potrebu za djelovanjem u vezi s problemom okoliša.

Protokol iz Kyota

Odobren je, konsenzusom, nell'art.3, odluka prema kojoj su se industrijalizirane zemlje obvezale smanjiti, ukupne emisije stakleni─Źkih plinova najmanje 5% stakleni─Źkih plinova u usporedbi s razinama 1990.
Li dijelovi uklju─Źeni uPrilog I. osigurati, pojedina─Źno ili zajedni─Źki, njihovu agregirane antropogene emisije, izra┼żeno kao ekvivalent ugljikovog dioksida, stakleni─Źkih plinova navedenih u Prilogu A, ne prelaze koli─Źine utribuite, izra─Źunava se na temelju obveza preuzetih na kvantificiranim ograni─Źenjima i smanjenjima navedenim u Prilogu B iu skladu s odredbama ovog ─Źlanka, kako bi se smanjila ukupna emisija takvih plinova namanje od 5% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, u Razdoblje ispunjenja 2008-2012”. art.3
Izme─Ĺu 2008. i 2012. godine, dr┼żave ─Źlanice Unije moraju se pozabaviti

Protokol iz Kyota

i kolektivno smanjiti svoje emisije stakleni─Źkih plinova za 8%.
Smatra se smanjenje emisija one─Źi┼í─çuju─çih tvari ti si plin efekt staklenika: Uglji─Źni dioksid (CO2), metan (CH4), Du┼íikov oksid (N2O), hidrofluorougljike (HFC), perfluorugljike (PFC), Heksafluor sumpora (SF6).
Znanstveni svijet govori o svim tim plinovima u smislu CO2 ekvivalent s obzirom na njihove kapacitete koji mijenjaju klimu.
Ove tvari uglavnom proizvode elektrane, rafinerije, ─Źeli─Źane, kemijske industrije i sve one u kojima se transformacija elemenata i plinova doga─Ĺa na ┼ítetu okoli┼ía i onih koji su odgovorni zau─Źinak staklenika, klimatske promjene i globalno zagrijavanje.

Kako bi se prilagodili i postigli ciljevi postavljeni Protokolom, izra─Ĺeni su neki prijedlozi i niz aktivnosti koje treba po┼ítovati.

Dr┼żave ─Źlanice tako─Ĺer moraju pripremiti projekte za za┼ítitu ┼íuma, ┼íuma i poljoprivrednog zemlji┼íta koje apsorbiraju uglji─Źni dioksid.

Protokol iz Kyota

Ograni─Źenja za emisije uglji─Źnog dioksida variraju od zemlje do zemlje.
Ta se koli─Źina zove udio ugljika.
Oni koji su postigli ve─çu tehnolo┼íku u─Źinkovitost mogu prodati svoje neiskori┼ítene kvote putem drugih manje u─Źinkovitih dr┼żava potpisnicaTrgovanje emisijama.

Protokol iz Kyota

L '─Źlanak 10 tako─Ĺer osigurava obvezu svih potpisnika, uzimaju─çi u obzir njihove zajedni─Źke ali diferencirane odgovornosti te njihove posebne nacionalne i regionalne razvojne prioritete, formulirati, gdje je to potrebno i koliko je to mogu─çe, nacionalnih programa i, ako je prikladno, regionalno, ekonomski odr┼żivo i u─Źinkovito, za pobolj┼íanje kvalitete faktora emisije;

Protokol iz Kyota

podatke o aktivnostima i / ili lokalnim modelima koji odra┼żavaju socio-ekonomsku situaciju svake stranke, s ciljem periodi─Źne realizacije nacionalnih popisa antropogene emisije iz izvora i apsorpcije iz bu┼íotina stakleni─Źkih plinova koji nisu uklju─Źeni u Montrealski protokol, koriste─çi usporedive metodologije, o kojima odlu─Źuje Konferencija stranaka i po┼ítuje direktive za nacionalna priop─çenja koje je usvojila Konferencija stranaka.
formulirati, primjenjivat ─çe se, pu┼ítanje i a┼żuriranje redovite nacionalne programe i, ako je potrebno, regionalne programe koji sadr┼że mjere za ubla┼żiti klimatske promjene i da im se omogu─çi odgovaraju─ça prilagodba. Ti bi se programi, izme─Ĺu ostalog, trebali odnositi na energetskim sektorima, od prijevoz iindustrija kao ipoljoprivreda, ┼íumarstvo i gospodarenje otpadom, Nadalje, tehnologije i metode prilagodbe za pobolj┼íanje prostornog planiranja bolje bi se prilagodile klimatskim promjenama.
sara─Ĺivati promicanje u─Źinkovitih metoda za razvoj, primjenu i ┼íirenje tehnologija, tehni─Źkog znanja, praksi i praksi ekolo┼íki kompatibilni procesi klimatskim promjenama, te ─çe poduzeti sve potrebne mjere promicati, olak┼íavati i finansijeako je potrebno, pristup tim izvorima ili njihovo preno┼íenje, posebno u zemlje u razvoju, uklju─Źuju─çi formuliranje politika i programa za u─Źinkovit prijenos tehnologije ekolo┼íki kompatibilni, bilo da su u javnom vlasni┼ítvu ili u javnoj domeni, te u privatnom sektoru stvaraju pogodno okru┼żenje koje omogu─çuje promicanje prijenosa ekolo┼íki kompatibilnih tehnologija i pristupa njima.

sara─Ĺivati
u znanstveno istra┼żivanje i tehnika i promicati odr┼żavanje i razvoj sustava sustavnog promatranja i uspostave podatkovnih datoteka kako bi se smanjile nesigurnosti povezane s klimatskim sustavom, negativne posljedice

Protokol iz Kyota

klimatske promjene i ekonomske i socijalne posljedice razli─Źitih strategija odgovora, te ─çe promicati stvaranje i ja─Źanje kapaciteta i endogene mjere sudjelovanje u me─Ĺunarodnim i me─Ĺuvladinim naporima, programima i istra┼żivanjima vezanim za istra┼żivanje i sustavno promatranje, sukladno ─Źlanku 5. Konvencijejedan.

sara─Ĺivati
i ─çe promovirati na me,unarodnoj razini, pribjegavanjem, gdje je prikladno, postoje─çim tijelima, provedbi i izvr┼íenju obrazovnih programa i trening, uklju─Źuju─çi ja─Źanje nacionalnih kapaciteta, posebno na ljudskoj i institucionalnoj razini, te razmjenu i upu─çivanje osoblja odgovornog za obuku stru─Źnjaka na tom podru─Źju, posebno u zemljama u razvoju.
ppo, te će na nacionalnoj razini olakšati svijest javnosti o klimatskim promjenama i pristup relevantnim informacijama.

Trebalo bi razviti odgovaraju─çe modalitete za provedbu tih aktivnosti putem relevantnih organa Konvencije, u skladu s ─Źlankom 6. Konvencije
.


Protokol iz Kyota: kyota



Video: