Eksproprijacija stjecanja javne uprave

Eksproprijacija od strane javne uprave privatnog dobra uvijek podrazumijeva naknadu ┼ítete i povrat imovine gra─Ĺaninu.

Eksproprijacija stjecanja javne uprave

Eksproprijacija od javnog interesa

Eksproprijacija od javnog interesa

Ako dr┼żava ili drugo javno tijelo namjerava iz javnih razloga obaviti posao od. T op─çeg interesa, kao ┼íto je cesta ili zgrada, koja ide na okupaciju zemlje privatno vlasni┼ítvo, ima dva na─Źin na koji treba i─çi: ili sporazum s privatnim, ili nametanje.
Prvi se modalitet odvija kroz susretanje dvije volje, dakle kroz ugovor.
Drugi se sastoji odeksproprijacija zemljište, dakle u izdavanju mjerodavnog akta koji će dovesti do stjecanja zemljišta u javnom vlasništvu nakon isplate naknade.
Eksproprijacija po javnom interesu osigurana je od strane. Tumjetnost. 834 c.c.., za koje:

niko mo┼że se u cijelosti ili djelomi─Źno oduzeti imovini koju posjeduje, osim na temelju javni interes, legalno progla┼íen, i protiv pla─çanja samo jednog kompenzacija.

Pravila koja se odnose na izvla┼ítenje zbog javnog interesa odre─Ĺuju se posebnih zakona.
Norma gra─Ĺanskog zakonika, izdana tijekom fa┼íisti─Źke ere, ipak ima jednu pokrivenost svi ustavni 'umjetnost. 42 tro┼íkova., co.3, za ┼íto privatno vlasni┼ítvo mo┼że u slu─Źajevima predvi─Ĺenim u. t zakoni spremite obe┼íte─çenje, oduzete iz razloga op─çeg interesa.
U podru─Źju Zajednice tako─Ĺer Povelja o temeljnim pravima Dell 'Europska unija osiguravaumjetnost. 17 da se ljudima mo┼że oduzeti privatno vlasni┼ítvo samo za javni interes, u slu─Źajevima i na na─Źin predvi─Ĺen zakon i iza uplate u vrijeme korisno pravo naknade.

Postupak eksproprijacije

Postupak eksproprijacije reguliran je Uredbom predsjedni─Źki dekret br. 327 od 8. svibnja 2001 pravo Pro─Źi┼í─çeni tekst zakona i propisa o eksproprijaciji za javnu upotrebu.
Ovdje ─çemo spomenuti neka od pravila koja se u njoj nalaze.
Eksproprijacija se stoga mora dogoditi kako bi se to postiglo javne radove ili od javna korisnost.
Ova pravila se primjenjuju tako─Ĺer u slu─Źaju eksproprijacije u korist privatni pa ─Źak i ako eksproprijacija ne─çe rezultirati preobrazbama ili izmjenama, ali intervencije funkcionalnikori┼í─çenje iz zajednice dobara ili zemlji┼íta ili jedan od njih zajedno.
Eksproprijacija se odnosi samo na robu svojstvo ili prava koji se odnose na nekretnine (vidi umjetnost. 1).
Uredba ponavlja da je izvla┼ítenje dopu┼íteno u slu─Źajevima predvi─Ĺenim u. t zakoni i propisima (V. umjetnost. 2).
Postupak izvlaštenja mora biti nadahnut principima bescijenje, od efikasnost, od efikasnost, od oglašavanje i od simplifikacija upravnog postupka (V. umjetnost. 2).
Dekret tako─Ĺer predvi─Ĺa, me─Ĺu mnogim drugim pravilima, modalitete komunikacija na privatne i na sudjelovanje istog u postupku.

Faze postupka eksproprijacije i odluka o izvlaštenju

Premaumjetnost. 8, predsjedni─Źki dekret br. 327/2001 1. rje┼íenje o izvla┼ítenju mo┼że se izdati ako:
a) posao koji treba obaviti jest o─Źekuje se u instrumentu op─çeg urbanisti─Źkog planiranja, ili u djelu jednake prirode i djelotvornosti, i na dobru kojega se izvla─Źi. t veza unaprijed odre─Ĺen za izvla┼ítenje;
b) došlo je do deklaracije javna korisnost;
(c) odre─Ĺivanje, ─Źak i privremeno, odre─Ĺeno jekompenzacija izvla┼ítenja.

Stjecanje zaposlenja i uzurpacija

Eksproprijacija za javnu korist

Praksa je vidjela zanimanja p.a. nije po┼ítuju─çi predvi─Ĺeni postupak; sudska praksa je imala takav na─Źin izgra─Ĺen brojkama izvla┼ítenje (ili eksproprijacijsko ili prisilno) i toga piratskog, ovisno o tome - da li je re─Źeno sinteti─Źki i pojednostavljeno - na primjer, zapo┼íljavanje je bilo neva┼że─çe od po─Źetka (uzurpativnog) ili od naknadnog (privla─Źnog) trenutka; ovisno o tome je li se, op─çenito gledano, dogodilo u vr┼íenju javne ili vanjske mo─çi; ─îesto se ta razlika temeljila na prisutnosti deklaracije o korisnosti ili na njezinoj valjanosti.
Na primjer, odlu─Źeno je da figure prisvojnog zanimanja i uzurpativnog zanimanja mogu se pratiti do nepovratnog transformacija fonda u nedostatku uredbe o izvla┼ítenju, ─Źak i nakon izjave o javnom koristu i, stoga, unutar jedne postupak izvla┼ítenja; s druge strane, preobraziti fond u odsutnosti, ab initio, izjave o javnoj upotrebi (vidi zadnji dio Odjela za gra─Ĺanske kasacije, ord nn. 13.659 i 13660 13.6.2006 i br. 115 lipanj 2006. 3911) (T.A.R. Firenca n. 1822/2008).
Razlika izme─Ĺu ove dvije brojke, koja je svakako slo┼żena za rje┼íavanje ovdje, danas je manje relevantna, s obzirom na to da su, kao ┼íto ─çemo vidjeti, obje brojke zabranjene u pravnom sustavu.
Zapravo, u po─Źetku su to radili talijanski suci priznao l 'akvizicija privatne imovine u javnu imovinu u slu─Źaju zaposlenja gramziv, time priznaju─çi gra─Ĺaninu samo pravo na kompenzacija, ali nije da na povratak dobra.
Naprotiv, u slu─Źaju prisvajanja piratskog dali su gra─Ĺaninu pravo na to povratak i al kompenzacija ┼ítete.

Zapošljavanje za stjecanje i Europski sud za ljudska prava

Stvar je vidjela intervenciju Europski sud za ljudska prava koji u vi┼íe presuda ima cenzurirani oblici neizravna eksproprijacija, to jest bez naslova, me─Ĺu kojima postoji i akvizitivna zaposlenost, koja ih kvalificira kao trajno nezakonito protiv temeljno pravo ─Źovjeka, zajam─Źenoumjetnost. 1 (pravo za┼ítita imovine) Dodatni protokol Konvencija o za┼ítiti ljudskih prava i temeljnih sloboda; to bez nagla┼íavanja ─Źinjenice da je na terenu izveden javni rad stjecanje prava na imovinu nikada ne mo┼że rezultirati kaznenim djelom (vidi npr presuda u predmetima Carbonara i Ventura c. Italija, 30. svibnja 2000 citirao / la Cass. br. 735/2015).
Prema Sud u Strasbourgu talijanska dr┼żava ne bi trebala samo sprije─Źiti i u svakom slu─Źaju obeshrabriti bilo koji oblik nezakonite okupacije, ali tamo gdje je do┼ílo, nakon neimenovane okupacije, preobrazba zemlje trebala bi pogodovati povratku zemlje (me─Ĺu mnogim, v. Presuda Scordino c. Italija, br. 3, 6. o┼żujka 2007, na koje se upu─çuje Cass. br. 735/2015).

Stjecanje radnih mjesta i Ujedinjeni odjeli 2015. t

I ove godine Ujedinjeni odjeli na┼íeg kasacijskog suda (re─Źenica n. 735/2015) zabranili su akvizitivnu okupaciju zbog kr┼íenja ljudskih prava: doista je navedeno kada uredba o izvla┼ítenju nije izdana ili je otkazana, okupacija i manipulacija nepokretnom imovinom privatne osobe od strane Uprave su, bez obzira na postojanje ili na drugi na─Źin, izjave o javnom koristu, kao nezakoniti obi─Źajno pravo, koje ne odre─Ĺuje prijenos vlasni┼ítva na Upravu, ve─ç odgovornost drugoga za naknadu ┼ítete.
Konkretno, u odnosu na slu─Źajeve koji su se ve─ç vratili na brojku o stjecanju zaposlenja, konfigurabilnost kaznenog djela kao trenutnog kaznenog djela s trajnim u─Źincima i, u skladu s dosada┼ínjim razmatranjem za c.d. Uzurpacijsko zanimanje, mora se potvrditi priroda trajnog prekr┼íaja, koji prestaje samo kao posljedica povratka sporazuma o nagodbi, potpunog kori┼ítenja od strane korisnika koji ga je preobrazio ili odricanja od vlasnika s njegove desne strane, implicitno u zahtjevu za naknadu ┼ítete za ekvivalent.
U osnovi, dakle, nije samo u slu─Źaju uzurpatorska eksproprijacija, ali i na izvla┼ítenje, ilegalno okupiranje nije uklju─Źuje gubitak vlasni┼ítva od strane gra─Ĺanina, ali njegovo pravo kompenzacija ┼ítete za razdoblje u kojem je li┼íen korisnosti dobra, uz. t povratak samog dobra; me─Ĺutim, on mo┼że, kao alternativu povratku, tra┼żiti iznos koji odgovara naknadi za ┼íteta po ekvivalentu.
Ona tako─Ĺer sankcionira napomenu u re─Źenici da, budu─çi da je to trajna nezakonitost koja prestaje samo s povratom imovine (a ne trenuta─Źnim od┼ítetom, kako se ranije mislilo) ili sa zahtjevom za naknadu za jednakovrijednu, recept (pet godina) za zahtjev za naknadu za jednaku ┼ítetu po─Źinje te─çi od trenutka. t potra┼żnjadok je to za nedostatak u┼żivanja dobra od strane pojedinca renta.



Video: