Rušenje ilegalnih radova

Nezakonite građevine i primatelj naloga za rušenje u svjetlu nedavne odluke Državnog vijeća. Rušenje ilegalnih radova.

Rušenje ilegalnih radova

rušenje

vlasnika zemljišta, na kojima se rade zlostavljački radovi, smatra se odgovoranove građevinske djelatnosti i kao takve se mora smatrati legitimnom obavijest o nalogu za rušenje artefakata koji su s njim izvršeni.

To je, u biti, ono što se izražava Državno vijeće u presudi od 31. ožujka 2010. n. 1878 s kojim su upravni suci odbacili žalbu koju je predložio vlasnik zemljišta, na kojoj je korisnik istog, osoba različita od vlasnika, ostvarilanezakonit rad.

Prije nego što detaljnije analiziramo sadržaj rečenice, vrijedi razumjeti što podrazumijeva nezakonit rad i za nalog za rušenje.

jedan tekst za građevinsku industriju (predsjednički dekret br. 380/01) određuje, u odnosu na vrstu konstruktivne intervencije, kada se. t dopuštenje za gradnju (Članak 10. i dalje).

Izgradnja predmeta u nepostojanje dozvole za gradnju kažnjava se na dvije različite razine:

a) kaznene sankcije (umjetnost. 44 d.p.r. br. 380/01);

b) administrativna kazna, tjzapovijed za rušenje radova i ako je potrebnobesplatno stjecanje zemljišta općinskoj baštini (umjetnost. 31 d.p.r. br. 380/01).

L 'nalog za rušenje, sama riječ kaže, upravni je akt kojim se vlasnik zemlje sruši kako bi ublažio ilegalni rad.

Premaumjetnost. 31, drugi i treći stavak, d.p.r. br. 380/01:

Demolizione

Upravitelj ili rukovoditelj nadležnog općinskog ureda, nakon što je utvrdio izvršenje intervencija u odsutnosti dopuštenja, potpuno različit od istog, ili sa bitnim promjenama utvrđenim prema članku 32., naložio je vlasniku i osobi odgovornoj za zlostavljanje. uklanjanje ili rušenje, navodeći u odredbi područje koje je stečeno pravom, u skladu sa stavkom 3.


Ako osoba odgovorna za zlostavljanje ne predviđa rušenje i obnovu stanja mjesta u roku od devedeset dana od naredbe, imovine i područja sedimenta, kao i nužnih, prema važećim urbanističkim propisima, obavljanja sličnih radova zlostavljači se besplatno stječu u baštinu općine. Međutim, stečeno područje ne može biti više od deset puta veće od ukupne zlouporabljene korisne površine
.

U ovom slučaju, Općina Rim naložio vlasniku zemljišta, koji se nalazi na području općine, da sruši nezakonite radove koje je na njegovoj imovini obavila treća osoba.

Vlasnik je osporio narudžbu, ali Upravni sud u Laziju, u prvostupanjskoj presudi bio je u krivu.

Nakon žalbe protiv Kaznastoga je pozvan da izgovori Državno vijeće koji je smatrao da je žalba neosnovana.

Prema riječima vrhovnih upravnih sudaca vlasnik ili vlasnici fonda moraju stoga biti odgovorni za proizvode koji se zloupotrebljavaju na istom fondu (vidi CGARS, 6.5.1994., br. 130), a nalog za rušenje ilegalnih radova prijavljuje se vlasniku područja, pretpostavlja se, dok se ne dokaže suprotno, barem zajednički odgovorna za zlouporabu, a ne da Uprava ima obvezu pravnog ispitivanja o postojanju određenih interpretativnih odnosa, već samo teret identifikacije vlasnika zemljišnoknjižnog ureda. (tako C.d.S. 31. ožujka 2010 br. 1878).

To ne izbjegava činjenicu da identificirati vlasnika zemljišta, pogledajte zemljišnoknjižni vlasnik.

To je, gledajući praktične profile, jedan od tada nesretan izbor, poznato je da, zbog pogrešaka u transkripciji, kašnjenja u istoj ili propustima, takozvani vlasnik zemljišnih knjiga nije uvijek isti pravi vlasnik fonda.

Demolizione

Još jedna važna činjenica koju treba naglasiti, u odnosu na rečenicu u komentaru, jest onabesplatno stjecanje nekretnine općinskoj baštini.

U ovom slučaju, Državno vijeće smatrao je da ne radi zbog toga što Ustavni sud, s kaznom 15.7.1991. 345, eksplicitno je pojasnio da mjera sankcioniranja, kao što je stjecanje, koja ima neposrednu funkciju društvene prevencije i prisile na spontano izvršenje rušenja, ne može djelovati, čak ni djelomično, protiv vlasnika koji je stranac zlostavljanja, koja kao takva ne može ispuniti funkciju koja opravdava njegovu primjenu (tako Cd.S. 31. ožujka 2010 br. 1878).

Uglavnom može biti primatelja naloga za rušenje ali ne i najteže posljedice izvlaštenja zemljišta ako je vlasnik zlostavljač stranac.



Video: