Zajedni─Źki dijelovi zgrade

U kondominijima ┼żive zajedno dijelovi ekskluzivnog vlasni┼ítva uz dijelove zajedni─Źke imovine, tj. Imovinu koja je u funkciji najboljeg u┼żivanja u isklju─Źivom vlasni┼ítvu.

Zajedni─Źki dijelovi zgrade

Pojam eta┼żnog vlasni┼ítva

Condominio

stan koji je svojina stanara to je zgrada u kojoj zajedno postoje dijelovi ekskluzivnog vlasni┼ítva dijelove zajedni─Źkog vlasni┼ítva.
Ovo je klasi─Źna definicija stambenih zgrada; ova definicija zahtijeva a┼żuriranje zbogstupanja na snagu reforme.
Kondominium je to poseban oblik zajedni┼ítva dobara, posebno zato ┼íto je prisiljena, me─Ĺu nekoliko nekretnina u isklju─Źivom vlasni┼ítvu.
U su┼ítini zakon br. 220/2012 (reforma) zna─Źi da se primjenjuju pravila koja su diktirana po pitanju kondominija biv┼íi zakon (i to ne samo za sudsku diktat), ve─ç i za one posebne oblike kondominija koji se ne prote┼żu vertikalno; referenca je na tzv. horizontalne kondominije, itd. (vidi ─Źlanak 1117-bis Gra─Ĺanskog zakonika)
Prije svega s lociranje dijelova zajedni─Źke imovine odnosi se na one funkcionalne i instrumentalne proizvode za najbolje u┼żivanje ekskluzivnih jedinica svojine (ku─çe, poslovni prostori, kutije, itd.) smje┼ítene u zgradi (o pravnoj definiciji zajedni─Źkih dijelova datih u sudskoj praksi vidi gore Cass. 14. o┼żujka 2008. 6981).
Ako zaidentifikaciju dijelova isklju─Źivog vlasni┼ítva ne pojavljuju se nikakvi posebni problemi (upu─çivanje na jedinice nekretnina), ┼íto nije uvijek lako razumjeti koji su dijelovi zajedni─Źkog vlasni┼ítva.

┼áto ka┼że ─Źlanak 1117. Gra─Ĺanskog zakonika?

Oni su predmet zajedni─Źkog vlasni┼ítva vlasnika pojedinih gra─Ĺevinskih jedinica zgrade, ─Źak i ako imaju pravo na povremeni u┼żitak i ako suprotno nije naslov:
1) sve dijelove zgrade potrebne za zajedni─Źko kori┼ítenje, kao ┼íto su prizemlje na kojem se nalazi zgrada, temelji, glavni zidovi, stupovi i potporne grede, krovovi i kamenje za poplo─Źavanje, stepenice, vrata ulaz, predvorje, predsoblje, arkade, dvori┼íta i pro─Źelja;
2) parkirali┼íta kao i prostorije za zajedni─Źke radove, kao ┼íto je portirnica, uklju─Źuju─çi ku─çu recepcionara, praonicu rublja, regale za su┼íenje i tavanice namijenjene za strukturne i funkcionalne karakteristike za zajedni─Źku uporabu;
3) radove, instalacije, artefakte bilo koje vrste namijenjene za zajedni─Źku uporabu, kao ┼íto su dizala, bunari, spremnici, vodovodni i kanalizacijski sustavi, centralizirani distribucijski i prijenosni sustavi za plin, elektri─Źna energija, za grijanje i klimatizaciju, za radio i televizijski prijem i za pristup bilo kojoj drugoj vrsti protoka informacija, tako─Ĺer iz satelita ili kabela, te relativne veze s to─Źkom podru┼żnice do pojedina─Źne imovine pojedina─Źne vi┼íestambene gra─Ĺevine, ili, u slu─Źaju jedinstvenih sustava, do to─Źke kori┼ítenja, osim odredbi sektorskih propisa o javnim mre┼żama.
Reforma se malo promijenila u odnosu na pro┼ílost; izvjesno je, me─Ĺutim, da pozivanje na jedinice nekretnina, a ne na dijelove plana, ─Źini primjenjivost eta┼żnih pravila mirnima ─Źak i na one eta┼żno ure─Ĺaje koji se razvijaju horizontalno.

Condominio negli edifici

Ono ┼íto je navedeno u naprijed citiranom ─Źlanku apopis ─Źija je valjanost mora se provjeriti od slu─Źaja do slu─Źaja.
Uglavnom ako kupoprodajni ugovor o nekretnini ili eta┼żno ure─Ĺenje ugovorne prirode (tj. onaj koji je prihva─çen i potpisan od strane svih apartmana) ne govori ni┼íta o tlu, stepenicama, sobama namijenjenim za smje┼ítaj zajedni─Źkih objekata (npr. lokalni kotao za centraliziranu zajedni─Źku tvornicu) i sve ostale navedene u ovaj se ─Źlanak smatra vlasni┼ítvom svih eta┼żnih ku─ça.
Popis izra─Ĺen u umjetnosti. 1117 c.c. nije iscrpan, ve─ç samo primjer; iz istog sadr┼żaja gore navedenog ─Źlanka proizlazi da su svi dijelovi zgrade koji su potrebni za zajedni─Źku upotrebu mogu biti predmet zajedni─Źkog vlasni┼ítva.
Va┼żno je da je dobro ili dio za koji se pretpostavlja da je zajedni─Źki nu┼żno i funkcionalno za bolje u┼żivanje u dijelovima isklju─Źivog vlasni┼ítva.
Dakle, me─Ĺu zajedni─Źkim dobrima nije izri─Źito spomenuto u struci. 1117 c.c., sudska praksa Vrhovnog suda uklju─Źila je arhitektonski dekor to jest, estetiku zgrade koju daje skup linija i struktura koje karakteriziraju samu zgradu i daju joj izvjesnu, skladnu fizionomiju i specifi─Źan identitet (Cass. 16. sije─Źnja 2007. 851).

Pravni odnos izme─Ĺu zajedni─Źkih dijelova i apartmana

Jednom je identificiran zajedni─Źki dijelovi zgrade, vrijedno je vidjeti koji je pravni odnos uspostavljen izme─Ĺu njih i kondominiuma.
u pravni odnos mislimo na vezu izme─Ĺu dobra i osobe koja je posjeduje.
Kondominium je jedan Prisilno zajedni┼ítvoto jest, osim ┼íto je nametnuto zakonom, ono se ne mo┼że (barem op─çenito) raspustiti.
Na ovom mjestu je jasnoumjetnost. 1119 c.c., prema kojem zajedni─Źki dijelovi zgrade ne podlije┼żu podjeli, osim ako se podjela ne mo┼że izvr┼íiti bez ote┼żavanja upotrebe stvari za svaki eta┼żni objekt i uz suglasnost svih sudionika u zgradi.
I ovdje se reforma vrlo malo promijenila: upu─çivanje na pristanak svih eta┼żnih ku─ça, ─Źak i ako se ne izrazi, smatralo bi se mirnim u skladu s doktrinom i sudskom praksom.
Ovom dispozicijom norma iz ─Źl. 1118, tre─çi stavak, c.c., koji to predvi─Ĺa eta┼żno vlasni┼ítvo ne mo┼że izbje─çi obvezu doprinosa za tro┼íkove o─Źuvanja zajedni─Źkih dijelova, niti mijenjati namjeravanu upotrebu svoje nekretnine, osim onoga ┼íto se zahtijeva posebnim zakonima; te tro┼íkove moraju snositi svi sudionici u eta┼żnom vlasni┼ítvu srazmjerno vrijednosti njihovog stana u odnosu na zajedni─Źke dijelove (ovaj udio nije ni┼íta drugo nego milisamska vrijednost jedinice nekretnine koja se nalazi u c. d. tablicama).
primjer ─çe razjasniti ono ┼íto je do sada re─Źeno.
Ako kupoprodajni akti i eta┼żni propisi nemaju ni┼íta, solarni kolnik to se mora smatrati op─çim dobrom, kao takvim, vlasni┼ítvom svih stanova.
To zna─Źi nakon ┼íto je stan prodan s njim, automatski i bez potrebe spominjanja u kupoprodajnom ugovoru, prodat ─çe se i njegov udio u vlasni┼ítvu op─çeg dobra jer je po svojoj prirodi funkcionalno povezan s dijelom gra─Ĺevine ekskluzivnog vlasni┼ítva (u slu─Źaju poplo─Źavanja). solarna je funkcija pokrivanja zgrade).
Vlasnik nekretnine ne mogu, kako bi izbjegli tro┼íkove o─Źuvanja uobi─Źajenih stvari, odre─çi se vlasni┼ítva nad takvom imovinom (u slu─Źaju primjera solarnog kolnika).

Koja korist od zajedni─Źkih dobara?

Norme gra─Ĺanskog zakonika koje reguliraju stambenu zgradu u zgradama (─îlanci. 1117-1139 c.c..) ne sadr┼że izri─Źitu odredbu o kori┼ítenju zajedni─Źkih dijelova.
U ovom slu─Źaju, na temelju upu─çivanja na norme o zajedni┼ítvu op─çenito sadr┼żane u ─Źl. 1139 Gra─Ĺanskog zakonika,umjetnost. 1102, prvi stavak, c, prema kojem svaki sudionik mo┼że koristiti zajedni─Źku stvar, pod uvjetom da ne mijenja odredi┼íte i ne sprje─Źava druge sudionike da ga iskoriste prema svom pravu.
U tu svrhu mo┼że na vlastiti tro┼íak napraviti izmjene potrebne za najbolje u┼żivanje u stvarima.
Da napravite primjeri bez utjecaja na bilo koju drugu odredbu sadr┼żanu u uredbi, svaki kondominij mo┼że uljep┼íati slijetanje ispred va┼íeg stana ili ulaza u zgradu stavljanjem biljaka, cvije─ça i drugih pribora za opremanje pod uvjetom da takva uporaba nije prepreka (na primjer, spre─Źavanje ili ote┼żavanje ulaska) drugim sudionicima u eta┼żnom vlasni┼ítvu.
condomino to ─çe mo─çi u─Źiniti bez pove─çanja tro┼íkova za druge, u su┼ítini pla─çati sve tro┼íkove.
reforma, o za┼ítiti namjene zajedni─Źkih dijelova, uvela je u civilni zakonikumjetnost. 1117-quarter, koji glasi:
U slu─Źaju aktivnosti koje negativno i bitno utje─Źu na namjeravanu uporabu zajedni─Źkih dijelova, upravitelj ili eta┼żno vlasni┼ítvo, ─Źak i pojedina─Źno, mo┼że biti oprezno s izvr┼íiteljem i mo┼że zatra┼żiti sazivanje sastanka kako bi se prekinuo prekr┼íaj, tako─Ĺer i sudske radnje. Skup┼ítina dioni─Źara odlu─Źuje o prestanku tih aktivnosti ve─çinom predvi─Ĺenom u drugom stavku ─Źlanka 1136. t
Ostaje da se vidi ┼íto ─çe biti pojam aktivnosti koji ima negativan i zna─Źajan utjecaj o kori┼ítenju zajedni─Źkih dijelova.
Staviti s a primjer: parkiranje bicikla u predvorju mo┼że se smatrati kr┼íenjem uporabe koje mo┼że negativno i bitno utjecati na odredi┼íte nekretnine?



Video: