┼Żalba na stambene rezolucije i ovlasti sudske vlasti

Pravosudna tijela koja su ovlaštena suditi o valjanosti rješenja stambenog zbora ne mogu ući u osnovanost donesenih odluka.

┼Żalba na stambene rezolucije i ovlasti sudske vlasti

Nevaljanost stambenih rezolucija

U kojoj su mjeri i sudska tijela sudske vlasti u odnosu na valjanost. t Odluke dioni─Źara?

Odluka o ┼żalbi

Ili jo┼í diktiraniji jo┼í izravnije: kada sudovi mogu navesti da se eta┼żna odluka smatra neva┼że─çom?
Pravilo koje daje Sud u Veneciji 18. o┼żujka 2014, koji podsje─ça na presedane o pitanju Kasacijskog suda, svakako je korisno dati odgovor na pitanja.
Prije ulaska u stvar, dobro je to zapamtiti doktrina i sudska praksa (i doista i gra─Ĺanski zakonik nakon stupanja na snagu reforme kondominija) rezolucije su ni┼ítave i neva┼że─çe od onih koje se mogu poni┼ítiti.
Referentna to─Źka na predmetu je re─Źenica n. 4806/05 Ujedinjenih odjela Vrhovnog suda, koji navodi da odluke bez bitnih elemenata, s nemogu─çim ili nezakonitim predmetom (protivno javnom poretku, moralu i dobrom morala) treba smatrati ni┼ítavnim, s predmetom koji ne spada u nadle┼żnost skup┼ítine, ┼íto utje─Źe na pojedina─Źna prava, na zajedni─Źkim slu┼żbama ili na isklju─Źivom vlasni┼ítvu svakog od eta┼żnih ku─ça ili na neki drugi na─Źin neva┼że─çi u odnosu na predmet, dok odluke s pogre┼íkama koje se odnose na redovito sastajanje, one donesene s manjinom ve─çine od one propisane zakonom ili eta┼żnim propisima, one koje su o┼íte─çene formalnim kr┼íenjem zakonskih, konvencionalnih, regulatornih odredbi koje se odnose na postupak sazivanja su osporne o informacije na sastanku, one koje su op─çenito pogo─Ĺene nepravilnostima u postupku sazivanja, one koje zahtijevaju kvalificirane ve─çine u odnosu na predmet (Cass. SS.UU. br. 4806/05).
zakon br. 220/2012 (tzv. reforma) ostavila je ovu biljku bitno nepromijenjenu, navode─çi samo odre─Ĺene hipoteze o poni┼ítenju (vidi nedostatke u postupku sazivanja, ─Źlanak 66. Gra─Ĺanskog zakonika) i predvi─Ĺa novu hipotezu o ni┼ítavosti (vidi ─Źlanak 1117.) u vezi s promjenom upotrebe uobi─Źajenih stvari).
To je korisno zapamtiti nulta rezolucija se mo┼że osporiti u bilo kojem trenutku svatko tko ima interesa za njega (uklju─Źuju─çi one koji su glasovali za, usp. Cass. br. 6714/10), dok se opozive odluke mogu pobijati samo odsutnim, uzdr┼żanim i protivnim odlukama u roku od trideset dana koje po─Źinju za prvo iz priop─çenja zapisnika i za druge dvije kategorije od dana dono┼íenja odluke.

Unija sudskih vlasti

┼Żalba za rje┼íavanje osude

Vidjeli smo kada se razmatranje mora smatrati neva┼że─çim i kada, naprotiv, mo┼że se poni┼ítiti i koje su posljedice u odnosu na vremena ┼żalbe.
Konkretno kada eta┼żno vlasni┼ítvo mo┼że zatra┼żiti od suca da procijeni je li rezolucija neva┼że─ça?
Na pitanje koje je bitno bitno onima koje smo postavili na po─Źetku, Venecijanski sud je odgovorio, pozivaju─çi se na ono ┼íto je u drugim sli─Źnim prilikama potvr─Ĺivalo Vrhovni kasacijski sud.
─îita se u analoga suda za lagunu od 18. o┼żujka 2014. godine, koji Sindikat pravosudnih vlasti na rezolucijama vi┼íestrukih skup┼ítina ne mo┼że se pro┼íiriti na ocjenu zasluga i na kontrolu diskrecijske mo─çi koju skup┼ítina obavlja kao suvereni organ volje stambenih zgrada, ve─ç se mora ograni─Źiti na potvrdu legitimnosti (Cass., Re─Źenica br. 10199 od 20/6/2012) (Trib. Venezia ord. 18. o┼żujka 2014).
neki primjeri pomo─çi ─çe bolje razumjeti ovu izjavu.
skupština odaberite administratora sa samo povoljnim glasovanjem većine onih koji sudjeluju, koji predstavljaju 400 tisućinki? Odluka je ništavna kako je donesena bez poštivanja kvoruma odluka propisanih zakonom.
Skup┼ítina bira, s povoljnim glasom ve─çine onih koji sudjeluju, koji predstavljaju 500 tisu─çinki, administratora koji je dao najvi┼íu procjenu, Jedan od eta┼żnih stanova ┼żali se i ┼żali se na odluku jer je, prema njegovim rije─Źima, trebalo odabrati najni┼żu procjenu. Ova ┼żalba nema mogu─çnosti da bude prihva─çena jer je rezolucija formalno savr┼íena i sudska vlast ne mo┼że ocjenjivati ÔÇőÔÇőosnovanost odluka sastanka.
diskrecija dakle, eta┼żno vlasni┼ítvo kondominijuma je neupitno ako se radi o pitanjima koja se ti─Źu ÔÇőÔÇőzajedni─Źkih dijelova.

Višak moći u kondominijskim rezolucijama

┼áiroka diskrecijame─Ĺutim, to ne zna─Źi proizvoljnu mo─ç izbora: uvijek postoji granica vi┼íka mo─çi; u vezi s tim, sudska vlast ima ovlast ocijeniti jesu li dioni─Źari postupili ispravno ili ne.
Kasacijski sud, u nekoliko navrata, prisjetio se da je vi┼íak mo─çi prepoznatljivo kada se odluka odstupa od na─Źina postojanja, jer u tom slu─Źaju sudac ne provjerava prikladnost ili pogodnost rje┼íenja koje je donijelo pobijano rje┼íenje, ve─ç mora utvrditi samo da je to rezultat legitimnog ostvarivanja diskrecijske ovlasti. razmatranog tijela (Prilog br. 5889 iz 2001., Kas., br. 19457 iz 2005) (Cass. 18. rujna 2012., br. 15.633).
koncept nije nimalo lako primijeniti.



Video: