Akcija polaganja prava

Akcija potra┼żivanja, koja se mo┼że do┼żivjeti bez vremenskog ograni─Źenja, ne dovode─çi u pitanje usucapione, dopu┼íta vlasniku da isklju─Źi druge iz u┼żivanja imovine.

Akcija polaganja prava

Vlasnik stvari i ovlasti zaštite

Vlasnik, ka┼że umjetnost. 832 c.c.., ima pravo u┼żivati ÔÇőÔÇői raspolagati stvarima na potpun i ekskluzivan na─Źin, u granicama i uz po┼ítivanje obveza utvr─Ĺenih pravnim sustavom.

svojstvo

Konceptu stvari je usko povezana s dobroto jest, ono ┼íto mo┼że biti predmet zakona. Imovina je, u skladu sa zakonom, pokretna i nepokretna ili materijalna i nematerijalna (za potonje misli na patente intelektualnog vlasni┼ítva).
u pravni okvir tko posjeduje stvar je zapravo vlasnik prava vlasništva nad njom.
posjedovanje dobro, tj. da ga ima na raspolaganju fizi─Źki, ne┼íto je drugo uvijek upravljano gra─Ĺanskim zakonikom (usp. umjetnost. 1140 c.c..)
U svakom slu─Źaju, vlasnik nekretnine ima pravo na uspostaviti sve te korisne i potrebne radnje da bi za┼ítitili svoje pravo: me─Ĺu njima se isti─Źetu┼żba.
To jemjere predvi─Ĺene poglavljem VI. glave II. knjige III. Gra─Ĺanskog zakonika u obrani imovine i ure─Ĺuje se ─Źl. 948 c.c., koji glasi:
Vlasnik mo┼że tra┼żiti stvar od bilo koga tko ga posjeduje ili ga dr┼żi, a mo┼że nastaviti s radnjom ─Źak i ako je ona, nakon zahtjeva, prestala, zapravo, posjedovati ili dr┼żati stvar. U ovom slu─Źaju, tu┼żenik je du┼żan da ga o svom tro┼íku naplati tu┼żitelju, ili mu, ako to ne uspije, isplati naknadu za naknadu ┼ítete.
Vlasnik, ako vrati predmet izravno od novog vlasnika ili nositelja, du┼żan je prethodnom vlasniku ili nositelju vratiti primljeni iznos umjesto njega.
Zahtjev tu┼żbe nije propisan, osim u─Źinaka kupnje imovine od strane drugih za usucapione.

Prakti─Źni aspekti tu┼żbe

Po─Źnimo s posljednjim odlomkom koji izra┼żava najva┼żniji koncept: postupak tra┼żenja vlasni┼ítva nad imovinom je neodgovoran: o─Źito, jer proteklo vrijeme proizvodi zakonski zna─Źajne u─Źinke na mogu─çnost stjecanja vlasni┼ítva nad imovinom, Gra─Ĺanski zakonik ne utje─Źe na u─Źinak razboritosti.
ukratko ako je istina da vlasnik mo┼że potra┼żivati ÔÇőÔÇővlasni┼ítvo nad pravom ─Źak i nakon trideset godina, jednako je istina da onaj tko ga posjeduje mo┼że, ako je potrebno, zastupati intervencijski usucapione.

Akcija polaganja prava

Tu┼żba se mo┼że izvesti jednako kao i protiv vlasnik, u odnosu na posjednik.
ima koji se pona┼ía kao vlasnik ili nositelj drugog pravog prava, dr┼żi koji ima materijalnu dostupnost imovine bez mogu─çnosti pona┼íanja kao vlasnik.
Akcija tu┼żbe, podsje─ça nas na Vrhovni kasacijski sud, pretpostavlja sukob vrijednosnih papira, koji je utvrdio tu┼żenik koji odbija vlasni┼ítvo tu┼żitelja suprotno naslovu tu┼żenika s druga─Źijim i nekompatibilnim naslovom kupnje, podrijetlom ili izvedenicom (Cass. 3. rujna 2013. n. 20.144).
jasno tko djeluje da bi zatra┼żio vlasni┼ítvo nad imovinom mora biti u stanju dokazati da jest.
Imovinu mo┼że potra┼żivati ÔÇőÔÇői pojedina─Źni nositelj prava, u slu─Źaju dobra u zajedni┼ítvo ili eta┼żno vlasni┼ítvo, od suvlasnika nekretnine predmet spora, a da nije potrebno da sudjeluju svi suvlasnici (tzv. litisconsorzio potrebno), sve dok je tu┼żenik u zahtjevu ograni─Źen na tvrdnju da je vlasnik bez izri─Źitog tra┼żenja.
U tom smislu, Kasacijskog suda u United Sections u studenom 2013. godine; Izuzeta protutu┼żba isklju─Źive imovine koju je podigao kondominij - navodi se u re─Źenici - ne daje su┼ítinsku hipotezu o nu┼żnoj litisconsorzio preostalih kondominija, koja bi se, me─Ĺutim, dogodila tamo gdje je on predlo┼żio, prema artt. 34 i 36 bakalara. proc. c.
Stoga je primije─çeno da, ako se okrivljenik protivi njegovom pravu isklju─Źivo u svrhu odbijanja tu─Ĺeg zahtjeva, javlja se istraga koja se odnosi na incidenter tantum, isklju─Źivo u svrhu paraliziranja potra┼żivanja protivniku.

U tu svrhu, podsjetilo se da se okrivljenik u pravoj presudi mo┼że korisno suprotstaviti tako izvr┼íenoj tu┼żbi protiv njega, ─Źak i ako podigne protutu┼żbu zbog la┼żne uporabe, bez potrebe za formuliranjem povezanog zahtjeva (Cassette 20330/07) ).
Nadalje, poja┼ínjeno je da sudac, izvr┼íavaju─çi svoju du┼żnost da po slu┼żbenoj du┼żnosti kontrolira na─Źelo kontradiktornosti u slu─Źajevima nu┼żnih parnica, mora uzeti u obzir samo pitanja koja su predlo┼żile stranke, a ne i bilo kakve iznimke, iako protutu┼żbe (Okvir 26422 iz 2008.)
(Cass. SS.UU. 13. studenoga 2013. n. 25.454).
razlika izme─Ĺu iznimke i protutu┼żbe odnosi se na dvije situacije u gra─Ĺanskom procesu i, pojednostavljivanjem istog to mo┼że biti tako eksplicitno: s iznimkom sudac je zamoljen da uzme u obzir ve─ç postoje─çu ─Źinjenicu, a pitanje tra┼żi suca da ga utvrdi ili proglasi.



Video: